Uz HRT, u Hrvatskoj djeluje 14 televizijskih i 133 radijska koncesionara, dok broj osoba koje objavljuju elektroničke publikacije nije utvrđen, piše u prijedlogu zakona.
Područje elektroničkih medija sada je uređeno zakonima o telekomunikacijama, o javnom priopćavanju, te o Hrvatskoj radioteleviziji. No, osim što nisu usklađeni sa zakonodavstvom Europske unije, oni ne rješavaju veliki dio medijske problematike. Riječ je prije svega o sprečavanju monopola, te poštivanju zakonskih načela i obveza koncesionara.
Ulogu Vijeća za radio i televiziju, zaduženog za dodjelu radijskih i televizijskih koncesija, prijedlogom zakona preuzelo bi novo tijelo - Vijeće za elektroničke medije.
U odnosu na postojeće, novo bi Vijeće trebalo imati širi djelokrug. Osim dodjele koncesija zaprimalo bi i prijave tvrtki koje objavljuju elektroničke publikacije te bi oduzimanjem koncesije moglo i sankcionirati nepoštivanje zakona.
Prijedlogom su dana dva moguća modela izbora devet članova Vijeća, u kojem ne bi mogli biti državni dužnosnici, te vlasnici, dioničari, članovi uprava ili drugih upravnih tijela medija na koje se zakon odnosi.
Prema prvom, Vijeće bi na pet godina birao Sabor, temeljem javnog natječaja koje bi provodio saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Alternativa je da članove Saboru predloži Vlada, iz redova javnih, prosvjetnih, kulturnih te stručnih i vjerskih djelatnika.
Odredbama o "ograničenju koncentracije vlasništva", vlasnik radijske ili tv postaje s nacionalnom koncesijom ne može imati više od 20 posto udjela u osnivačkom kapitalu drugog nacionalnog koncesionara.
Koncesionar elektroničkog medija s državnom koncesijom također ne može imati više od 10 posto vlasništva u dnevnim novinama s nakladom iznad tri tisuće primjeraka.
Za kontrolu monopola zadužena bi bila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja bi ubuduće mogla i sama reagirati utvrdi li nezakonitosti u vlasničkoj strukturi medija.
Prijedlog predviđa i osnivanje Fonda za poticanje pluralizacije i raznovrsnosti elektroničkih medija. Iz tog bi se fonda financirao lokalni i regionalni program namijenjen nacionalnim manjinama, poticanju kulturnog stvaralaštva, te razvoju obrazovanja, znanosti i umjetnosti.
Osim iz državnog proračuna i novca uplaćenog iz pretplate HRT-a, Fond bi se financirao i pristojbom u visini 0,5 posto prosječne plaće, koju bi plaćali svi vlasnici motornih vozila s radio prijemnikom.