Ustavni sud ukinuo Zakon o medijima jer nije donesen potrebnom većinom glasova

USTAVNI sud ukinuo je danas Zakon o medijima jer nije donesen natpolovičnom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, ali je stupanje te odluke na snagu odgodio do 30. travanja, kako bi ga do tada Sabor donio na ustavni način.

Zakon o medijima organski je zakon jer se njime razrađuju ljudska prava i slobode i za njegovo donošenje bilo je potrebno najmanje 76 glasova, odnosno većina ukupnog broja glasova saborskih zastupnika, stajalište je Ustavnog suda.

S obzirom da je u Saboru donijet sa 69 glasova Ustavni sud ga je jednoglasno ukinuo zbog formalno pravne neustavnosti.

Pri donošenju odluke Sud se pozvao na nedavno zauzeto stajalište prilikom ukidanja Kaznenog zakona zbog istog razloga, kada je zaključeno da su organski zakoni, oni kojima se razrađuju osobna i politička prava i sloboda utvrđena i zajamčena Ustavom i koja uživaju međunarodnu pravnu zaštitu. Za Ustavni sud je nesporno da medijske slobode spadaju u tu kategoriju.

Sud se pozvao i na svoju dosadašnju praksu jer je 1995 . ukinuo, također s odgodnim učinkom, zbog formalne neustavnosti Zakon o javnom informiranju. Tada, kao i sada, ustavnost su osporavali novinar Denis Kuljiš i njegova odvjetnica Vesna Alaburić.

Ustavni sud većinom glasova 9 "za" i 4 "protiv" odbio je prijedlog Petra M. Radelja da se zbog formalne neustavnosti ukine Obiteljski zakon. Sud, naime, smatra da to nije organski zakon za čije je donošenje potrebna natpolovična većina glasova svih zastupnika.

Sudac Milan Vuković nije se složio s takvim većinskim stajalištem i najavio izdvojeno mišljenje, a protiv su bili i Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević.

Vuković smatra da je Obiteljski zakon organski jer se njime određuju prava pojedinca u odnosu na obitelj. Smatra da bi " Obiteljski zakon, s obzirom na izazove aktualnih društvenih kretanja trebao biti od posebnog interesa društva, pa i zakonodavca".

Dio sudaca koji je smatrao da je Obiteljski zakon organski osporio je , već spomenuto, nedavno jednoglasno utvrđeno ustavnopravno stajalište o tome koji su zakoni organski.

Sutkinja izvjestiteljica Nevenka Šernhorst i sudac Smiljko Sokol smatraju da se definicija organskog zakona ne može širiti i na socijalna i gospodarska prava jer bi tada za donošenje gotovo svih zakona trebala kvalificirana većina.

"Na taj način bi donošenje zakona kvalificiranom većinom, što bi po Ustavu trebala biti iznimka postalo pravilo, rekao je Sokol upozorivši da bi to "otežalo zakonodavcu donošenje zakona, osobito u situacijama kada u Saboru parlamentarna većina u odnosu na opoziciju ima tanku većinu", rekao je Sokol.