IAKO je u realnom vremenu teško bilježiti ljudsku evoluciju, neki znanstvenici smatraju kako su među stanovnicima malog kanadskog gradića Ile aux Coudresa pronašli dokaze o rapidnim genetskim promjenama kod modernih ljudi.
Utjecaj kulture i tehnologije je precijenjen
Genetičar Emmanuel Milot i njegovi kolege sa sveučilišta u Quebecu tvrde da je utjecaj kulture i okoliša na promjenu genetske strukture precijenjen, te da su promjene zapravo odraz biološke evolucije.
Milot svoju studiju temelji na detaljnim podacima o rođenju, brakovima i smrti stanovnika izoliranog gradića Ile aux Codresa. Za njih je činjenica da je prosječna godina prvog rađanja kod žena, u rasponu od 140 godina, pala s 26 na 22 godine, što je indikator genetskih promjena. To se donekle može pripisati i uvjetima života, ali njih zanima način na koji su te godine pale.
Bolji uvjeti života nisu doveli do manjih stopa smrtnosti
Uzorak je u potpunosti sukladan s modelom genski uvjetovane prirodne selekcije. Istražili su i druge opcije koje su to mogle uzrokovati, poput bolje ishrane, i dobili potvrdne rezultate za svoju tezu. Tamo gdje je bila omogućena bolja ishrana, bilo bi logično očekivati manje stope mortaliteta među djecom i mladima. Ali to nije bio slučaj. Zaljučili su da ni prijelaz sa zemljoradništva na diverzificiranije profesije nije imao znatan utjecaj.
"Imam vjere u našu analizu, jer je ustanovljena unutar dobro proučene genetske zajednice. Mislim da možemo zaključiti kako su evolucijske promjene ipak odraz genetskih promjena, a ne promjena u okolini", zaključio je Milot.