Kako navodi komentator ljubljanskog "Dela", u političkom vakuumu nastalom nakon nedavnih izbora Vajgl zapravo poručuje Hrvatskoj da mora izbjegavati incidente i zaoštravanje, te se uvažavajući europske standarde ponašati konstruktivno, ali isto tako i dokazati da ima dobre namjere, sve dok nova vladajuća koalicija koja se u Sloveniji treba tek formirati ne pripremi svoju strategiju prema susjednoj državi koja želi u EU.
Komentator međutim sa skepsom ocjenjuje Vajglova upozorenja Bruxellesu da Hrvatska kao buduća članica mora pristati na "europska pravila igre". Jer, dodaje u glavnom komentaru od utorka središnji slovenski list, i španjolsko-britanski spor oko suvereniteta nad Gibraltarom živ je dokaz da EU neriješena teritorijalna pitanja članica radije "pomete ispod tepiha" ako takva pitanja članice Unije koje su u sporu ne znaju ili nisu sposobne same srediti. Zato i u sporu oko Piranskog zaljeva "vise" samo dva rješenja: bilateralni dogovor ili međunarodna arbitraža, navodi list.
Analitičar i istraživač Atlantskog vijeća u Washingtonu Borut Grgič kao gost-komentator u istom listu navodi da Slovenija o Hrvatskoj i njenom uključivanju u EU mora početi razmišljati na nov način jer je dosadašnji bio pogrešan, a osobito prijetnja uskraćivanjem potpore pri ulasku Hrvatske u EU.
"Odnosi Ljubljane i Zagreba zadnjih su se mjeseci sustavno pogoršavali, a mišljenje Ljubljane da Hrvatska više treba Sloveniju nego obrnuto nije točno", navodi Grgič. On dodaje kako od poruka Bruxellesa Hrvatskoj u vezi sa članstvom ovise i poruke svim državama u regiji za čiju se europsku perspektivu Bruxelles već opredijelio, imajući na umu da je to jedini način da se regija definitivno stabilizira.
Zato, navodi Grgič analizirajući miješane poruke Ljubljane Hrvatskoj u vezi potpore oko ulaska Hrvatske u EU, Slovenija takvim prijetnjama ne djeluje kredibilno jer ispada da slovenski političari mišljenje o tome stalno mijenjaju.
"Nije pitanje hoće li Hrvatskoj uspjeti ući u EU nego kada će joj to uspjeti, pa se valja upitati zašto bi Hrvatska mačističku retoriku iz Ljubljane uopće shvaćala ozbiljno", procjenjuje Grgič produktivnost poruka koje su iz Ljubljane poslane u vezi s incidentnim situacijama u Piranskom zaljevu. U perspektivi EU-a nema nijednog ozbiljnog argumenta zašto bi Hrvatskoj trebalo uskratiti članstvo. To bi trebali znati i politički mudraci iz Ljubljane, dodaje Grgič, i umjesto da daju izjave kojima relativiziraju potporu hrvatskoj integraciji u EU trebaju početi uvjeravati Bruxelles da Hrvatsku treba zadržati u planovima širenja u razdoblju 2007-2009. Ljubljana bi jasno morala dati Bruxellesu na znanje da slanje mješovitih signala na zapadni Balkan nije u europskom interesu u vrijeme kad se čini da su reforme konačno počele donositi rezultat, zaključuje Grgič.
Komentator mariborskog dnevnog lista "Večer" Branko Maksimovič u osvrtu na Vajglova upozorenja u Luksemburgu navodi kako se valja nadati da se neće ostvariti najave slovenskog ultranacionalista Zmage Jelinčiča da će navodna popustljivost sadašnje vlade prema Hrvatskoj "dovesti do još većih ucjena i želja za slovenskim teritorijem" s hrvatske strane. Pri tome list upozorava na rezultate "izazivanja nacionalnih osjećaja" u ratovima prilikom raspada nekadašnje Jugoslavije i poziva na racionalnost prilikom rješavanja nacionalnih interesa dviju strana.
(Hina) xfl ybr