Veliki pad njemačke desnice

Ilustracija: EPA

DESNIČARSKI populisti izgubili su glasove na svim pokrajinskim izborima ove godine u Njemačkoj. Njihove teme o izbjeglicama i koroni teško se probijaju u doba rata, piše Deutsche Welle u svojoj analizi.

Dva puta je jedva prešla izborni prag, a jednom nije uspjela ni to – Alternativa za Njemačku (AfD) kao da više ne zna pobjeđivati. Na ovogodišnjim pokrajinskim izborima u najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji samo je 5.4 posto birača glasalo za tu stranku. U Saarlandu ih je bilo jedva nešto više (5.7 posto). A u Schleswig-Holsteinu AfD s osvojenih 4.4 posto glasova nije uspio prijeći izborni prag.

Schleswig-Holstein: AfD prvi put izvan parlamenta

To je prvi put da je AfD ispao iz jednog pokrajinskog parlamenta nakon što je od osnivanja 2013. vrtoglavom brzinom ostvarivao uspjehe na izborima u svih 16 saveznih pokrajina. Na saveznim izborima 2017. ta je stranka čak postala najjača oporbena frakcija s 12.6 posto. Unatoč zadnjim neuspjesima, mnogi analitičari smatraju da bi bilo preuranjeno otpisati tu stranku.

I politolog Manes Weisskircher podsjeća da je, unatoč tome što pitanje migracija nije više u središtu zanimanja javnosti, AfD s 10.3 posto uspio ostvariti dvoznamenkasti rezultat i na saveznim izborima 2021. godine.

Šef stranke Tino Chrupalla nezadovoljan

U tom kontekstu, Weisskircher vjeruje da je preokret trenda moguć u bilo kojem trenutku. I pojašnjava da bi neka nova tema mogla ponovno srednjoročno ojačati AfD, "na primjer, promjena javnog mnijenja o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine ili dugoročni gospodarski problemi". No trenutačno se stranka uglavnom bavi sama sobom.

Bio je "sve samo ne zadovoljan" rezultatom na pokrajinskim izborima u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji, rekao je predsjednik AfD-a Tino Chrupalla. Ipak, istaknuo je, i dalje je cilj stranke postizanje dvoznamenkastih izbornih rezultata i u tzv. starim saveznim pokrajinama. Naime, u zapadnoj Njemačkoj ovi desničarski populisti nisu ni blizu tako jaki kao u istočnoj Njemačkoj.

Razlike između zapada i istoka sve su veće

Na teritoriju bivšeg DDR-a AfD je osvajao i više od 20 posto na pokrajinskim izborima. Politolog Weisskircher na temelju rezultata zadnjih pokrajinskih i saveznih izbora procjenjuje "da se razlike na relaciji zapad-istok u izbornoj snazi AfD-a čak povećavaju".

Na području bivše zapadne Njemačke AfD nije pronašao efikasne strategije "za mobilizaciju glasača kada na dnevnom redu nije pitanje migracije". Pored jakih razlika između istoka i zapada, postoje i znatne i često zanemarene razlike na osovini sjever-jug, kaže Weisskircher. Desničarski populisti na sjeveru znatno su slabiji, i u novim i u starim saveznim pokrajinama, nego na jugu.

Kontroverzna pitanja AfD-a: rat, korona...

Manes Weisskircher nije bio nimalo iznenađen što AfD baš u Schleswig-Holsteinu nije uspio ponovno ući u parlament. Rat u Ukrajini postao je problem za AfD jer u toj stranci postoje tradicionalne struje koje ne kriju svoju bliskost s Rusijom pa je oko toga izbio unutarstranački sukob. No to nije jedina sporna tema unutar AfD-a, kaže Weisskircher. Članstvo se prepire i oko pandemije koronavirusa i odnosa prema antivakserima, ali i oko gospodarske i socijalne politike. A tu su i previranja oko kadrovske politike.

Čini se da nije baš sigurno hoće li stranački predsjednik Chrupalla biti ponovno izabran na tu dužnost na stranačkom kongresu u lipnju. Članica predsjedništva stranke Joana Cotar i neki drugi članovi već otvoreno pozivaju na njegovu ostavku nakon dugog niza izgubljenih izbora: "Priča o uspjehu AfD-a završila je Tinom Chrupallom. On ne predstavlja cijelu stranku, a nije uvjerljiv ni za birače."

No Chrupalla, koji je na dužnosti od 2019. godine, ne ostavlja nikakvu sumnju da se želi ponovno kandidirati.

Stranka opasnih namjera?

Manes Weisskircher vjeruje da bi stalni spor oko vodstva mogao biti odlučujući za budućnost AfD-a: "Za to vam ljevica pruža jedan upozoravajući primjer." Za stranku, koja je na drugom kraju političkog spektra i upravo je razdiru unutarstranački sukobi, dosadašnja bilanca na pokrajinskim izborima 2022. je jednako deprimirajuća – svaki put nije uspjela ući u parlament.

Čini se da je Tino Chrupalla shvatio ozbiljnost situacije kada je rekao: "Naravno da moramo raditi na svom imidžu. Ali ne možete napraviti promjenu za mjesec ili dva – za to je potrebno vrijeme, za to je potrebna disciplina koju zahtijevam."

No upitno je hoće li ga na tom putu slijediti većina u stranci. Ako Chrupalla ne uspije, na čelo AfD-a mogao bi doći desni ekstremist Björn Höcke, šef stranačkog ogranka u Tirinškoj.

Politolog Weisskircher zbog svega toga svodi razvoj AfD-a od 2015. godine do danas na oznaku "populistička desno-radikalna stranka". AfD se sada smatra toliko opasnim da ga promatra i Služba za zaštitu ustavnog poretka. A to nije dobra preporuka za posljednje pokrajinske izbore 2022. u listopadu u Donjoj Saskoj, gdje AfD ni 2017. sa 6.2 posto nije ostvario neki veliki rezultat.

Pročitajte više

 

Pročitajte više