Vođa poljske radikalne desnice Grzegorz Braun objavio je video u kojem čekićem razbija spomenik u Poljskoj podignut pripadnicima Ukrajinske ustaničke armije (UPA). Riječ je o partizanskoj formaciji iz Drugog svjetskog rata koja se borila protiv Sovjetskog Saveza, ali je bila odgovorna i za masovne pokolje Poljaka, piše poljski portal Notes from Poland.
Braun je poručio da spomenik, koji su nedavno već oštetili nepoznati počinitelji, treba ukloniti jer "vrijeđa sjećanje na žrtve ukrajinskog genocida nad Poljacima" i "veliča nacizam". Ovaj se incident dogodio usred novih napetosti između Varšave i Kijeva oko povijesti Drugog svjetskog rata, a posebno zbog činjenice da se UPA u Ukrajini i dalje službeno slavi.
Spomenik se nalazi u selu Liski, nekoliko kilometara od granice s Ukrajinom, i označava grobno mjesto 41 pripadnika UPA-e koje je 1946. godine, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, ubila sovjetska tajna policija NKVD. To je područje u prošlosti imalo brojno etnički ukrajinsko stanovništvo.
Čekićem mlatio po imenima poginulih
Spomen-obilježje našlo se na meti vandala još prošlog mjeseca, kada je išarano crnom bojom uz oštećenje luka, dok su početkom ovog tjedna otkrivena nova oštećenja na natpisu. Policija je tada pokrenula istragu zbog vandalizma, oštećenja tuđe stvari i širenja etničke mržnje, no počinitelji nisu bili identificirani, prenijela je poljska novinska agencija PAP.
No u srijedu navečer Braun je sam objavio snimku na kojoj on i još jedan muškarac čekićem uzastopno udaraju po prednjoj strani spomenika. Pritom su vidno oštetili kamen na kojem su uklesana imena poginulih boraca UPA-e, a pokušali su odvaliti i zasebnu ploču.
Tijekom snimanja Braun – koji je zastupnik u Europskom parlamentu i koji je na prošlogodišnjim poljskim predsjedničkim izborima završio na četvrtom mjestu – ustvrdio je da se lokalni stanovnici "boje da će ih netko zapaliti" ako sami pokušaju ukloniti spomenik. Nije poznato kada je točno snimka nastala.
Ubrzo nakon objave videa oglasila se lokalna policija iz okruga Hrubieszów i potvrdila da provodi izvide zbog oštećenja spomenika. Glasnogovornica poljskog ministarstva unutarnjih poslova Karolina Gałecka podijelila je policijsko priopćenje i jasno poručila kako "počinitelji neće proći nekažnjeno".
Aparatom za gašenje gasio menoru, negirao Auschwitz
Braunu ovo nije prvi takav ispad. Redovito izvodi slične akcije kojima demonstrira svoje protuukrajinske, antisemitske i anti-LGBT stavove, a zbog njih već ima čitav niz otvorenih sudskih postupaka.
Trenutačno mu se sudi jer je u poljskom parlamentu aparatom za gašenje požara napao i ugasio svijeće tijekom proslave židovskog blagdana Hanuke. Prošlog je mjeseca optužen i za kazneno djelo negiranja nacističkih zločina jer je javno tvrdio da su plinske komore u Auschwitzu "laž".
Optužen je i za krađu jer je sa zgrada skidao ukrajinske zastave i zastave Europske unije, kao i za uništavanje jedne LGBT+ izložbe. Ako ga proglase krivim, za pojedina djela koja mu se stavljaju na teret prijete mu višegodišnje zatvorske kazne.
Unatoč svemu tome, Braunova stranka Konfederacija poljske krune (KKP) u anketama stabilno drži između osam i devet posto podrške. Taj bi rezultat mogao biti presudan pri sastavljanju vladajuće većine nakon parlamentarnih izbora iduće godine.
Kijev: Spomenici i grobišta ne smiju biti poligon za politiku
Ukrajinske vlasti zasad nisu službeno reagirale na Braunov najnoviji potez. Ipak, kada je isti spomenik oštećen prošlog mjeseca, ukrajinsko veleposlanstvo u Varšavi izrazilo je duboko ogorčenje.
"Bez obzira na teška i tragična poglavlja naše zajedničke povijesti, grobišta i spomen-obilježja moraju ostati izvan političkih prepucavanja i prema njima se mora odnositi s poštovanjem", poručili su tada iz veleposlanstva.
Ukrajinski diplomati posebno su upozorili na to da se ovakvi incidenti događaju uz porast neprijateljstva prema Ukrajincima u Poljskoj, uključujući napade na njihove državljane. "Svaki pokušaj da se povijesni sporovi preliju u vandalizam, zastrašivanje ili neprijateljstvo prema modernoj Ukrajini i Ukrajincima izuzetno je opasan i zahtijeva jasan pravni odgovor", naglasili su.
Diplomatski odnosi Poljske i Ukrajine dodatno su se zaoštrili u svibnju, kada je predsjednik Volodimir Zelenski jednu vojnu postrojbu nazvao po "herojima UPA-e". Njegov poljski kolega Karol Nawrocki na to je reagirao oduzimanjem najvišeg poljskog državnog odlikovanja Zelenskom.
Zločini na Voliniji i pitanje masovnih grobnica
Napetosti su se u međuvremenu primirile, a Ukrajina je povukla nekoliko poteza kako bi ublažila spor. No duboke razlike ostaju, posebno oko pokolja na Voliniji, gdje su snage UPA-e pobile oko 100.000 poljskih civila.
Poljska te pokolje smatra genocidom, dok Kijev taj termin odlučno odbacuje i nastavlja slaviti UPA-u zbog njezina otpora sovjetskoj vlasti.
Istodobno u Poljskoj raste netrpeljivost prema Ukrajincima, koji čine daleko najbrojniju useljeničku zajednicu u zemlji. Broj prijavljenih zločina iz mržnje protiv Ukrajinaca skočio je za 30 posto u prvoj polovici ove godine.
Kijev je još 2017. godine, nakon uklanjanja jednog spomenika UPA-i u Poljskoj, zabranio ekshumacije poljskih žrtava volinjskog pokolja na svom teritoriju, zbog čega deseci tisuća ljudi i dalje leže u neoznačenim masovnim grobnicama. Ipak, prošle je godine došlo do pomaka kada je Ukrajina ponovno odobrila iskapanja, pa su posmrtni ostaci desetaka žrtava pronađeni i pokopani. Poljska je pak ranije ovog mjeseca dopustila Ukrajini potragu za ostacima ukrajinskih civila koje su tijekom Drugog svjetskog rata ubili borci poljskog pokreta otpora.