Leteći nosač zrakoplova, veći od bilo kojeg današnjeg ratnog broda i teži od supertankera: kineski Luanniao trebao bi kao svemirsko super-oružje utjecati na rat budućnosti - no stručnjaci u tome prije svega vide propagandni teatar s političkom porukom, piše Deutsche Welle.
Kina, prema najavama, planira integrirani sustav zračne i svemirske obrane pod nazivom Nantianmen ("Nebeska vrata"). Srce sustava je leteći nosač Luanniao, dug 242 metra, širok 684 metra i navodno težak do 120.000 tona. S njegove palube trebali bi polijetati bespilotni svemirski lovci - takozvani Xuan Nü - koji bi ispaljivali hipersonične rakete i napadali ciljeve u atmosferi i orbiti.
"Kina je u svemiru već odavno na drugom mjestu - iza SAD-a, ali znatno ispred Europe", kaže stručnjakinja za sigurnost u svemiru Juliana Süß iz njemačke Zaklade za znanost i politiku (SWP) za DW. Peking je, objasnila je, "uložio ekstremno mnogo novca", svemir je stvar prestiža i "iznimno je važan za vojne sposobnosti".
Svojom masom planirani bi svemirski nosač nadmašio najveće postojeće nosače za oko 20 posto. Po duljini bi bio kraći, ali po rasponu krila znatno širi od klasičnog pomorskog nosača zrakoplova. Trenutačno najveći postojeći nosač zrakoplova, USS Gerald R. Ford, dug je oko 337 metara i širok 78 metara. Teži, uključujući gorivo, posadu i opremu, oko 100.000 tona.
Petominutni prilog na kineskoj državnoj televiziji CCTV prikazuje najavljeni nosač kao foto-realistični 3D-model koji lebdi iznad Zemlje, lansira svemirske mlažnjake i u svemiru ispaljuje oružje.
Tehnički gledano, koncept je daleko izvan onoga što bi današnje rakete mogle odnijeti u orbitu. Čak i ako bi modularna gradnja u orbiti bila zamisliva, ostaju neriješeni ključni problemi: opskrba energijom, pogon, hlađenje, zaštita od svemirskog otpada - i prije svega troškovi. Svemirski nosač od 120.000 tona bio bi zato potpuno izvan svake realne nosivosti današnjih lansirnih sustava poput SpaceX-ova Starshipa.
Njemački diplomat i analitičar za svemir Heinrich Kreft smatra projekt "iz današnje perspektive potpuno nerealnim" - ali ga ipak vidi u dugoročnoj razvojnoj liniji: "Mnogo toga što je prije 20 ili 30 godina bilo znanstvena fantastika danas je stvarnost", rekao je Kreft za DW. Kina se time uključuje u utrku koju potiču i osobe poput Elona Muska ili Jeffa Bezosa s vizijama naseljavanja Mjeseca i Marsa.
I analize bliske SAD-u vide Luanniao manje kao građevinski plan, a više kao strateški signal. Magazin The National Interest naslovljuje: "Peking želi da vjerujete da gradi leteće nosače zrakoplova". I ocjenjuje kako Kina želi da ostatak svijeta povjeruje u to super-oružje, neovisno o tome hoće li ono biti izrađeno. Vizija "briše granicu između znanstvene fantastike i vojne stvarnosti" te bi trebala uznemiriti Zapad, piše The National Interest.
Za analitičara Krefta najava djeluje kao ciljana poruka u nadmetanju sa SAD-om - u sjeni sukoba oko Tajvana. On podsjeća na niz spektakularnih kineskih najava "super-oružja" - od navodno ultimativnog oružja za lov na podmornice do svemirskih sustava - koje zapadni stručnjaci redovito ocjenjuju kao "nerealne", ali su jasno zamišljene kao dio prijeteće kulise.
Stručnjakinja SWP-a Süß svrstava projekt u sigurnosno-politički kontekst: na takve projekte gleda "prije svega kroz prizmu odvraćanja" - riječ je o tome da se "pokaže snaga i projicira moć preko različitih dimenzija".
Istodobno prezentaciju tumači kao odgovor na američke planove raketne obrane u svemiru. Zlatna kupola ("Golden Dome"), koju planira Trump, trebala bi SAD zaštititi od svih vrsta projektila višeslojnim mrežama kopnenih i pomorskih presretačkih raketa, radarskih sustava i eventualno svemirskih presretača - projekt koji stručnjaci također smatraju tehnički iznimno ambicioznim i strateški osjetljivim.
No za uvjerljivo odvraćanje presudna je prije svega vjerodostojnost, naglašava Süß: "Sasvim je drugo pitanje u kojoj je mjeri tako ambiciozan i prevelik projekt poput ovog svemirskog nosača doista vjerodostojan."
Upravo u toj sivoj zoni Luanniao razvija svoj učinak - kao prenapuhana prijeteća kulisa od koje ima političke koristi već i prije nego što se igdje ugradi ijedan komad metala.
Kreft projekt naziva "besmislicom, psihološkim ratovanjem" - ali istodobno upozorava da se ne smije podcijeniti. Kina, upozorava on, radi "na svim mogućim budućim projektima i zamislivim oružanim sustavima", primjerice na području lasera, na kojem se čini da je Peking "ispred svih drugih".