Hrvatska narodna banka (HNB) početkom godine uvedene mjere usmjerene usporavanju kreditne ekspanzije, zamijenit će krajem godine bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama, a u međuvremenu će pojačati učinak postojećih mjera.
Najavljuje se to u Dodatnom memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici kojeg Vlada, s jučerašnjeg zatvorenog dijela sjednice, upućuje MMF-u vezano za novi stand by aranžman.
Dodatnim se memorandumom naglašava da glavni ciljevi gospodarskog programa Vlade za ovu godinu ostaju isti. Vlada vjeruje da će rast BDP-a ove godine dosegnuti 4,2 posto, a inflacija biti i niža od ranije procijenjenih 3 posto, oko 2,25 posto.
Promjene se pak odnose na smanjenje proračunskog deficita opće države, s prvotno planiranih 5 na 4,6 posto BDP-a.
Izmjena se odnosi i na smanjenje postotka javnog duga u BDP-u sa 57,2 posto na 50,5 posto (bez HBOR-a), a razlog su uočene greške u statistici javnog duga (dvostruko računanje zajmova i garancija).
Vladina su očekivanja da će dohodak po stanovniku u ovoj godini premašiti 6.000 dolara (1999. iznosio je 4.371 dolar), a zaposlenost u tom razdoblju povećati za oko 5 posto.
Najvažnije se pak izmjene odnose na kašnjenje strukturnih reformi, jer se pokazalo da je njihova provedba teža nego se mislilo u početku. U dopuni se tako ističe da većina strukturnih uvjeta iz stand by-a nije zadovoljena, da nije ostvarena ni jedna od tri strukturne kontrolne točke - privatizacija Ine, privatizacijski plan za HPB, te donošenje novog zakona o proračunu.
Umjesto ranije planiranog kraja ožujka, Vlada najavljuje da će konačnu odluku o prodaji 25 posto plus jednu dionicu Ine donijeti do kraja lipnja, a očekuje i veći prihod nego je bilo planirano.
Prodaju pak 7 posto dionica HT-a zaposlenicima, koja se najavljivala za drugo tromjesečje ove godine, Vlada odgađa za razdoblje nakon izbora.
Promjene su vezane i za privatizaciju Croatia osiguranja. U Memorandumu se, naime, planiralo 30 posto dionica najvećeg hrvatskog osiguravatelja prodati na Zagrebačkoj burzi, dok se dopunama najavljuje da će udio od 25 posto biti ponuđen Katoličkoj crkvi i ostalim investitorima kako bi se namirila potraživanja koja se odnose na povrat prethodno nacionalizirane imovine.
Vlada odustaje i od ranije planiranog spajanja HPB-a sa Croatia bankom, te ulaska u tu banku IFC-a, fonda iz sastava Svjetske banke, sa 25 posto. Umjesto toga, najavljuje se obraćanje IFC-u kako bi obavio due dilligence za preuzimanje 19 posto udjela HPB-a, a uz snažna prava veta. Za saniranu Croatia banku pak do kraja godine napravio bi se plan privatizacije.
Dopune Memoranduma vezane su i za mjere središnje banke iz siječnja ove godine o ograničavanju kreditne ekspanzije i najavu da će ih HNB krajem ove godine zamijeniti bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama.
U međuvremenu središnja će banka pojačati učinke postojećih mjera tako što će dodatno apsorbirati likvidnost bankovnog sustava (povećanjem svojih kamatnih stopa i/ili minimalne obvezne pričuve) i/ili ograničiti kapitalne priljeve iz inozemstva.
U skladu s tim HNB je već povećala prosječnu kamatnu stopu na blagajničke zapise sa 2 na 2,33 posto, a najavljuje se da neće oklijevati provesti daljnje povećanje te kamatne stope ako to bude potrebno zbog kretanja domaće inflacije, rasta kredita i kretanja na tekućem računu platne bilance.
Vezano za fiskalni sektor najavljuje se da će se do kraja lipnja izraditi registar aktivnih garancija, s pregledom novih, ugašenih i podmirenih garancija u prvoj polovici godine. Do tada bi se trebali usvojiti i novi kriterije za izdavanje državnih garancija i tako, kako se navodi, osigurati da nedavno izdavanje garancija privatnom brodogradilištu "Viktor Lenac" ostane iznimka.
Vlada ističe i da su je povećani porezni prihodi početkom ove godine potaknuli da poveća projekcije prihoda za 0,9 posto, dok će proračunski rashodi ostati nepromijenjeni. "Uz izbore koji će biti uskoro održani, Vlada je odlučna oduprijeti se svim pritiscima da se smanji porez ili povećaju rashodi. Proračun za ovu godinu neće biti revidiran", izričita je Vlada.
Dopune memoranduma dogovorene su s Misijom MMF-a koja je u svibnju boravila u Hrvatskoj, a tada je voditelj Misije Hans Flickenschild najavio da će ih Odbor izvršnih direktora MMF-a razmatrati 1. kolovoza.
MMF je 14-mjesečni stand by aranžman Hrvatskoj odobrio 3. veljače ove godine. Stand by-om Hrvatskoj je na raspolaganje stavljeno oko 140 milijuna dolara, a Vlada i u dopuni potvrđuje da ne namjerava povlačiti ta sredstva.