MAĐARSKI MOL je na upit Hine za komentar vladine odluke o pokretanju revizije arbitražnog pravorijeka koji se tiče dioničarskog ugovora u Ini odgovorio kako je dioničarski ugovor valjan i može se mijenjati jedino sporazumom uključenih strana.
U MOL-u kažu da su u studenom već javno komentirali tu temu i da ne žele ništa više dodati. Podsjećaju na tadašnju izjavu glavnog izvršnog direktora MOL Grupe Joszefa Molnara, po kojoj su dioničarski sporazumi valjani i mogu se mijenjati samo zajednički, putem sporazuma.
"Uzimajući u obzir da nisu otkriveni nikakvi novi dokazi niti je otkriven novi razvoj događaja u vezi s navodnom korupcijom od arbitražne presude 2016., sporazumi se mogu zakonito izmijeniti samo uz obostranu suglasnost obiju strana. Bilo koji drugi način za izmjenu sporazuma ili rješavanje spora bio bi protuzakonit i predstavljao bi kršenje međunarodnog prava", prenosi MOL raniju Molnarovu izjavu.
Ništa od otkupa
Vlada je na današnjoj sjednici objavila da zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija te da pokreće reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. i nastavlja s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.
Vlada je, naime, u četvrtak zadužila Ministarstvo gospodarstva da, radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.), pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. te da nastavi s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.
Premijer Andrej Plenković rekao je da se postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju pokreće jer vlada smatra da "zbog novih presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu" takvi ugovori ne mogu opstati.
Vladina odluka, kako je dodao, utemeljena je i na pravnim mišljenjima i vlada se konzultirala s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te s vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om.
"U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u Ini dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost", rekao je Plenković.
Kronologija
Predstavnici hrvatske vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, koji se odnosi na Inu, i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.
Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje vlada.
Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.
Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaja vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.