Foto: FAH
Po prvi puta od izlaska na međunarodna tržišta 1997. godine, država nije realizirala planirano izdanje obveznica. To je izazvalo zabrinutost za normalno funkcioniranje države jer se hrvatski proračun konstantno "krpa" zaduživanjem, a na naplatu svake godine stižu milijarde starih dugova.
Prošle godine država izdala obveznice uz kamatu od 3 posto
Država se ovog tjedna na međunarodnom tržištu izdavanjem euroobveznica planirala zadužiti za oko milijardu eura, no zbog nestabilne političke situacije, potencijalni kupci obveznica tražili su izuzetno visoku kamatu. Prema neslužbenim informacijama, kamata na obveznice trebala je iznositi preko pet posto.
Za usporedbu, prošle godine u ožujku, država je na međunarodnom tržištu prodala obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, uz kamatu od 3 posto.
Tihomir Orešković na jučerašnjoj press konferenciji rekao je da su zbog previsokih kamata koje su potencijalni ulagači tražili, odustali od izdavanja obveznica te da je izdanje pomaknuto za srpanj.
Situacija što se tiče refinanciranja dugova, barem ove godine, i nije toliko kritična, jer u srpnju na naplatu stiže 3,5 milijardi kuna obveznica na domaćem tržištu.
Te obveznice drže uglavnom mirovinski fondovi, tako da će se to vjerojatno bez problem a ponovno refinancirati na domaćem tržištu.
Punjenje proračuna: U prva tri mjeseca 23,3 milijarde kuna
Osim toga, kako je i sam Orešković rekao, punjenje proračuna odvija se zadovoljavajućom dinamikom.
U prva tri mjeseca ove godine državni proračun imao je prihode od 23,3 milijarde kuna, što je otprilike na istoj razini kao i prošle godine.
Pokrenuta je i privatizacija državnih udjela u nestrateškim kompanijama, pa se i tu mogu očekivati dodatni prihodi za zatvaranje dugova. Za 20 posto dionica Končara dobiveno je 360 milijuna kuna.
Glavni izvor rizika za ulagače u ovom trenutku je nestabilna politička situacija jer su ekonomski pokazatelji krenuli u pozitivnom smjeru.
Ekonomija je počela rasti (BDP u plusu 2,7 posto), proračunski manjak je u padu, te je ove godine trebalo doći do zaustavljanja rasta javnog duga.
To su prepoznala i financijska tržišta pa je premija rizika na 5-godišnje obveznice u padu. Iako je Hrvatska još uvijek uvjerljivo najrizičnija među usporedivim zemljama, premija rizika pala je ispod 300 baznih bodova, i u padu je od kraja prošle godine.
Kretanje premije osiguranja kreditnog rizika na petogodišnje obveznice (CDS) Izvor: HNB
Pokazatelj poboljšanja mogu biti i kamate na trezorske zapise, odnosno kratkoročno zaduživanje države, koje su ove godine pale ispod jedan 1 posto.
U srpnju ove godine očekuju se nove ocjene kreditnog rejtinga, koji je posljednjih godina u konstantnom padu. Iako je teško očekivati podizanje rejtinga, ministar financija Marić rekao je da očekuje stabilizaciju izgleda, koji bi iz negativnih trebali prijeći u stabilne.
Kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija Izvor: HNB
Što se tiče ekonomskih pokazatelja Hrvatska svakako zaslužuje stabilizaciju kreditne ocjene, osim ako kod procjene situacije ne prevagne politička nestabilnost.
Da je ovaj "incident" s obveznicama bio svojevrsno taktiziranje ulagača i države, pokazuje kretanje cijene hrvatskih obveznica na dan kada se odustalo od izdavanja.
Hrvatske euroobveznice nekoliko su dana padale,a nakon što je država odustala od novog izdanja, završile su u plusu - pogotovo obveznice u eurima.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala