No, kao drugu važnu stvar Račan je izdvojio činjenicu da Vlada nije dovoljno učinila za bolju percepciju javnosti o svome radu. Češće se govorilo o sukobima u koaliciji nego o rezultatima Vlade, a za to smo i sami uvelike krivi, priznao je Račan na kraju mandata.
Posljednju sjednicu Vlade ministri su iskoristili i za predstavljanje rezultata i problema u svojim resorima.
Ministar financija Mato Crkvenac priznao je da su problemi koje Vlada nije uspjela riješiti visok inozemni dug, preglomazna država, dio javnog sektora kao veliki gutači novca, kao što je npr. dijelom zdravstvo, problem sive ekomomije, mali robni izvoz, slabo razvijeno tržište kapitala.
Crkvenac je posebnu pozornost posvetio problemu inozemnog duga koji je koncem listopada dosegnuo 20,8 milijardi dolara što je razina koja zahtijeva punu pozornost.
Opetovao je da će, u pogledu vraćanja duga, 2004. biti daleko najteža. No, ističe, postoji konstrukcija kako dug platiti bez dovođenja u pitanje soleventnosti i likvidnosti države.
U idućoj godini država ima obvezu vratiti 13,5 milijardi kuna duga -8,5 milijardi domaćim i pet milijardi stranim vjerovnicima, te kamate u iznosu tri do četiri milijarde kuna.
Crkvenac kaže da Vlada na odlasku ima projekciju po kojoj bi se veći dio duga riješio na domaćem, a manji na inozemnom tržištu.
Prema toj projekciji oko 8,5 milijardi kuna obveza refinanciralo bi se na domaćem tržištu. Institucijama (bankama) koje bi sudjelovale u tom refinanciranju to bi se priznalo u obvezatnu rezervu prema Hrvatskoj narodnoj banci, najavio je Crkvenac.
Podsjetio je da u siječnju na naplatu dolazi sto milijuna dolara obveza prema Pariškom i Londonskom klubu, ali da su za to osigurana sredstva (sto milijuna dolara kredita Svjetske banke koji se prenosi u iduću godinu).
Crkvenac kaže da se za 2004. polazi od stabilnog gospodarskog rasta od 5 posto, a da prijedlog proračuna za iduću godinu kojega je pripremila Račanova Vlada polazi od projekcije rasta od 4 posto.
Proračun se temelji i na deficitu od 2,9 posto BDP-a, što je daljnji nastavak politike smanjena tog deficita što ju je Vlada počela provoditi čim je preuzela vlast u siječnju 2000., kada je proračunski deficit iznosio 8,6 posto BDP-a, naveo je.
Crkvenac je u uspjehe Račanove Vlade upisao i rješavanje problema dospjelih, a nenaplaćenih obveza države, problema nelikvidnosti, konstantno smanjivanje troškova države, uvođenje reda u financijski sustav, smanjenje poreznog opterećenja, rast proizvodnosti, veća investicijska ulaganja.
Novim stanarima Banskih dvora preporučio je da treba nastaviti politiku rasta, razvoja i stabilnosti, financijske konsolidacije i smanjivanja deficita. Ako se to učini Hrvatska će za godinu i pol do dvije u području javnih i ukupnih financija doći na razinu gospodarski razvijenih država, zaključio je ministar Crkvenac.
(Hina) um/bn az