HRVATSKA Vlada donijela je danas odluku da se izbori za Predsjednika Republike Hrvatske održe u nedjelju 2. siječnja 2005.
Predsjednik Republike Hrvatske bira se na pet godina, a imaju ga pravo neposredno i tajno birati svi punoljetni hrvatski državljani.
Za spomenuti datum Vlada se odlučila poštujući ustavne rokove i osjetljivost javnosti da se izbori ne održe u radni dan, rekao je premijer Ivo Sanader podsjećajući kako se u javnosti spominjalo nekoliko potencijalnih datuma izbora.
Vlada je istodobno odlučila da kandidati koji na izborima osvoje najmanje 10 posto glasova imaju pravo od države dobiti pola milijuna kuna kao naknadu troškova izborne promidžbe.
Pravo na naknadu kandidati imaju u svakom izbornom krugu, a to pravo ostvaruje se nakon što Državno izborno povjerenstvo objavi izborne rezultate.
Dvije spomenute odluke stupit će na snagu danom objave u Narodnim novinama, a to će biti sutra 1. prosinca.
Od sutra počinju teći rokovi za prikupljanje potpisa za kandidature.
Naredni su izbori četvrti od stjecanja neovisnosti na kojima će hrvatski državljani izravno birati predsjednika države.
Dva puta su do sada izravno za predsjednika birali Franju Tuđmana 1992. i 1997., a jednom 2000., aktualnog predsjednika Stjepana Mesića.
Hrvatskim Ustavom propisano da se predsjednički izbori održavaju najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika države.
Mandat sadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića istječe 18. veljače iduće godine.
I prema Zakonu o izboru Predsjednika Republike, od dana kada Vlada raspiše izbore pa do dana održavanja predsjedničkih izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Za Predsjednika Republike Hrvatske, koji se bira na mandat od pet godina, mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina, a mogu ih kandidirati u Hrvatskoj registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više stranaka mogu predložiti jednoga kandidata.
Kandidatima za predsjednika smatraju se oni predloženi od jedne ili više političkih stranaka podržani pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje deset tisuća birača, ili oni koji su predloženi od birača na temelju njihovih deset tisuća potpisa.
Predložene kandidature moraju se uputiti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, a uz prijedlog kandidata mora se priložiti i njegovo ovjereno očitovanje o prihvaćanju kandidature.
Od dana kada DIP objavi listu kandidata, pa do 24 sata prije dana izbora, traje izborna promidžba tijekom koje svi predsjednički kandidati imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa.
Predsjednik Republike bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata.
Ne dobije li ni jedan kandidat takvu većinu izbori se ponavljaju za 14 dana, a pravo da idu u drugi krug imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasovanja dobili najviše glasova.
Odustane li prije drugog kruga koji od kandidata, pravo da ponovno bude biran stječe onaj koji je slijedeći po broju dobivenih glasova u prvom krugu. U slučaju da u drugom krugu jedan od kandidata odustane izbori se također moraju održati.
Na ponovljenom izboru, odnosno u drugom krugu glasovanja, pobjeđuje kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali, a dobiju li kandidati isti broj glasova izbor se ponavlja još jednom.
U hrvatskom Ustavu stoji da za Predsjednika Republike nitko ne može biti biran više od dva puta.
Zakonom o financiranju izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike propisano je da se izborna promidžba financira iz vlastitih sredstava te darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.
Kandidati koji na izborima ostvare zakonom propisani postotak glasova (10 posto) imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna.
Za pokriće troškova izborne promidžbe ne smiju se primati darovi u novcu i drugim sredstvima te usluge od stranih država, stranih političkih stranaka te stranih fizičkih i pravnih osoba, zatim javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, te drugih pravnih osoba u kojima država ili jedinice lokalne samouprave imaju većinsko vlasništvo.
Zakonom se zabranjuje primanje darova i usluga od udruga radnika i poslodavaca, nevladinih udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predstavljaju državni ili dužnosnici lokalne samouprave, od pravnih osoba s javnim ovlastima, vjerskih zajednica te humanitarnih i drugih neprofitnih udruga i organizacija.
Sredstva za financiranje izborne promidžbe mogu se koristiti od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.
Kandidati za predsjednika dužni su najkasnije sedam dana prije dana izbora dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu prijevremena izvješća o visini i izvorima sredstava prikupljenih za troškove izborne promidžbe, a u roku od 15 dana od održavanja izbora i podatke o visini i izvoru utrošenih sredstava koja su koristili u promidžbi.
Povjerenstvo će u roku od osam dana od dana primitka tog podatka u "Narodnim novinama" i drugim sredstvima javnog priopćavanja objaviti izvješće o visini i izvorima sredstava koja su pojedini kandidati koristili za financiranje izborne promidžbe.
Posljednji predsjednički izbori održani su 24. siječnja 2000., a u drugi krug, 8. veljače, ušli su Stjepan Mesić kao HNS-ov kandidat i Budiša kao kandidat HSLS-a.
Pobijedio je Mesić i 18. veljače položio prisegu.