MINISTAR rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović gostovao je na Hrvatskom radiju gdje je komentirao rad nedjeljom.
Podsjetimo, HDZ je u predizbornoj kampanji uoči posljednjih parlamentarnih izbora obećavao da će nedjelja biti neradan dan.
Ustavni sud zabranu rada nedjeljom tijekom lockdowna proglasio neustavnom
Zanimljivo je i da je Ustavni sud u ponedjeljak odlučio da je privremena zabrana rada nedjeljom, koju je na mjesec dana proglasio Stožer civilne zaštite pozivajući se na epidemiološku struku, nije bila u skladu s Ustavom.
Iako relevantni ekonomski stručnjaci smatraju da bi zabrana rada nedjeljom nanijela veliku štetu gospodarstvu, što je posebno opasno uoči nadolazeće recesije, HDZ ne odustaje od toga, a to je jučer potvrdio i predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković.
>> Plenković o radu nedjeljom: Radi se o predizbornom obećanju, neovisnom o situaciji
Plenković je jučer rekao kako se, u slučaju rada nedjeljom, radi o predizbornom obećanju, neovisnom o situaciji. Pozvao se na ankete prema kojima oko 80 posto građana podržava stav da nedjelje budu neradne.
Aladrović: Određene nedjelje bile bi radne, a većina neradnih
Ministar Aladrović danas je u razgovoru za Hrvatski radio, komentirajući rad nedjeljom, rekao da je njihov prijedlog prije izbora bio regulacija rada nedjeljom tako da se "zadovolji element obitelji" i s druge strane omogući stvaranje dodane vrijednosti i zaposlenost u određenim segmentima trgovine. Prema tome bi određene nedjelje bile radne, a većina neradnih, ustvrdio je Aladrović.
Aladrović pretpostavlja da će tijekom sljedećeg tjedna o ovoj temi razgovarati sa sindikatima i poslodavcima i vidjeti koji su stavovi na obje strane, javlja HRT.
"Ovdje je također potrebno, iako je to vrlo često teško, naći balans između tog civilizacijskog, svjetonazorskog i radnog dijela i ovog ekonomskog dijela", rekao je Aladrović.
Također, smatra da je odluka Ustavnog suda oko rada nedjeljom ipak vezana za dio oko koronakrize te da "ne definira rad nedjeljom kao rad nedjeljom".
Za zabranu rada nedjeljom se, podsjetimo, Crkva i njoj bliski političari zalažu već desetljećima.
"Treba smanjiti broj ugovora na određeno"
"Vladin stav je da treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali isto tako ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme. To je nekakav dobar balans", rekao je Aladrović u istoj emisiji.
Ministar smatra da će do izmjena Zakona o radu sigurno doći, a da bi cilj tih izmjena trebao biti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je da je Hrvatska među prvima u Europskoj uniji kad je riječ o broju ugovora na određeno vrijeme, a takvi ugovori, dodao je, stvaraju nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog razdoblja.
Najavio je da će se o tome, kao i o radu od kuće, sa sindikatima i poslodavcima razgovarati sljedećeg tjedna na konzultativnom sastanku.
Kazao je da su zakonske intervencije potrebne, no da se ne slažu svi koje su to intervencije. Vlada smatra, kazao je Aladrović, da je potrebno izmijeniti zakon oko pitanja rada od kuće i dodatnog rada.
"Tu imamo određeni potencijal podizanja efikasnosti i, s druge strane, u ovim okolnostima, očuvanja zdravlja, ali i podizanja konkurentnosti i efikasnosti cijelog gospodarstva", rekao je govoreći o uređenju rada od kuće.
Smatra i da je dodatni rad sada vrlo ograničen, a da postoje neki sektori i segmenti gdje postoji izraziti interes za tim. Ustvrdio je da vlada zaista ne vidi problem da omogući rad nekome tko želi više raditi.
O mjerama pomoći gospodarstvu
Aladrović je pojasnio i koje su aktualne mjere pomoći gospodarstvu. Jedna se odnosi na mikropoduzetnike, one koji imaju između jednog i devet zaposlenih, bez obzira na to iz kojeg sektora dolaze, ako dokažu pad prihoda veći od 50 posto. Druga mjera ima za cilj očuvati radna mjesta u sektorima koji su posebno ugroženi krizom, a radi se o onima koji su uglavnom naslonjeni na turizam. Treća je mjera skraćeno radno vrijeme, u sklopu koje se isplaćuje između 10 i 50 posto radnog vremena.
Ministar rada podsjetio je da je jučer bio prvi dan kad su otvorene online prijave za nove mjere i da zasad imaju oko 600 prijavljenih poslodavaca. Za rujan prijave traju do 15. listopada.
"Mi ćemo zaista raditi sve što je potrebno da birokratiziranje, administriranje i sve ono što su bile nekakve naše društvene boljke smanjimo na minimum, a s vremenom, naravno, i da to apsolutno nestane", poručio je Aladrović.