Zaposlivši se 1964. u listu Vjesnik Vladimir Maleković je objavljivao kritičke oglede o slikarstvu, kiparstvu, književnosti, grafičkom i produkt dizajnu, urbanizmu i zaštiti spomenika kulture. Znalački i s kriterijima vrsnog stručnjaka revalorizirao je najznačajnije osobnosti moderne hrvatske umjetnosti: Grupa trojice 1976., Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo 1980., Kubizam i hrvatsko slikarstvo 1981.
Godine 1983. postaje ravnateljem Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Tijekom 20 godina koliko je bio na čelu te ustanove, realizirao je značajne kulturološke projekte: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1989., Od svagdana do blagdana - Barok u Hrvatskoj 1983., Bidermajer u Hrvatskoj 1997., te Historicizam u Hrvatskoj 2000., a započeo je radove na projektu Secesija u Hrvatskoj.
Autor je brojnih knjiga i monografija koje su izdane u zemlji i inozemstvu: Hrvatska izvorna umjetnost 1974., Ivan Rabuzin 1976., Edo Murtić 1978., Kosta Angeli Radovani 1981., Ivo Friščić 1982., Krsto Hegedušić 1985., Dubravka Babić 1987., Stilovi i tendencije 1999., Pisma s ladanja 2000. i druge.
Bio je autor kulturološkog programa za paviljon Hrvatske na izložbi EXPO '98 u Lisabonu, zatim komesar hrvatskog paviljona na 48. biennalu suvremene umjetnosti 1999. u Veneciji te hrvatski povjerenik na 3. biennalu suvremene umjetnosti u Firenzi 2001.
Velika erudicija i odlično poznavanje hrvatske kulture, posebice likovne umjetnosti, omogućilo mu je da uoči potrebe i razvije brojne značajne izlagačke i nakladničke programe, među inima i one kojima je gradio mostove povezivanja naše kulture s kulturom drugih europskih naroda.
O datumu, vremenu i mjestu ispraćaja javnost će biti naknadno obaviještena, priopćio je Muzej za umjetnost i obrt.
(Hina) pp ln