VRHOVNI sud je naložio suđenje Miroslavu Kutli, Anti Bušiću, Tomislavu Dragunu, Ivici Bočini, Nikoli Piasevolliju i Dubravki Vučković u slučaju Slobodna Dalmacija. Odluka je uslijedila nakon što je prije tri i pol godine vijeće Županijskog suda u Splitu obustavilo kazneni postupak. Financijski vještaci tvrde da nema štete pa su onda suci zaključili da nema ni kaznenog djela.
Sudac izvjestitelj Dražen Tripalo drži, pak, da je u obzir trebalo uzeti i iskaze svjedoka, a ne samo vještačenje. Predmet je prilično složen, a Tripala su u bržem razmatranju žalbe državnog odvjetništva donekle omele i glasnogovorničke obveze na Vrhovnom sudu.
Sada je sve u rukama suca Zorana Kežića. U splitskoj Palači pravde još je neizvjesno oko prioriteta predmeta, Uskočkih i redovnih, čekaju se i četiri nova suca na Kaznenom odjelu, međutim ukoliko predmet ostane kod njega, spreman je početak suđenja zakazati do kraja godine, a presudu objaviti do ljeta iduće godine.
Vrijeme je ograničavajući faktor
Vrijeme je ograničavajući faktor, jer djela datiraju iz sredine 90-ih pa bi za pojedina već za pet godina mogla nastupiti zastara. Sudac Tripalo drži taj rok razumnim za odgovarajući pravorijek.
Optužnica sadrži pet točaka. Kutlu, predsjednika Uprave Globus holdinga i Skupštine Slobodna Dalmacija Grafičko poduzeće terete za protuzakonitu kupnju dionica Slobodne Dalmacije i štetu od 21 milijun kuna. Druga točka bavi se otkupom dionica Kaštelanske rivijere, kojim su oštećeni Hrvatski Fond za privatizaciju i Slobodna Dalmacija - Zaštitna organizacija, kojoj nije vraćeno 20-ak milijuna kuna. Vučkovićka je bila direktorica Kaštelanske rivijere, Piasevolli, član Nadzornog odbora te tvrtke, ali i Slobodne Dalmacije. Većina transakcija išla je preko štedionice Dukat Tomislava Draguna.
Pod točkom tri nalaze se krediti izdani bez potrebnih jamstava i osiguranja za razna Kutlina društva. Na njegov nagovor radili su to Ante Bušić, predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije - Novine i Ivica Bočina, direktor Slobodne Dalmacije - Štedno kreditne službe. Štetu Državno odvjetništvo cijeni na 20-ak milijuna kuna. Bočina i danas radi u Slobodnoj kao direktor distribucije i prodaje.
Privatizacija na Kutlin način
Točka četiri analizira privatizaciju na Kutlin način. S Bušićem je u studenom 1996. godine sklopio ugovor o prijenosu i prodaji vlastitih, ali i dionica Slobodne Dalmacije Globus grupi. Dionice vrijedne 2,4 milijuna Globus grupa nikad nije platila, premda su se upisali kao vlasnik 12,5 posto dionica Slobodne. Fond za privatizaciju raskinuo je ugovor 1999. godine, no ne prije no što je Kutle prodao dionice te oštetio Slobodnu za 2,3 milijuna kuna.
Obrađena je na koncu i prodaja Slobodne Dalmacije Zaštitne organizacije za 400 tisuća kuna poduzeću Bunčić promet, što do danas nije plaćeno.
Ovo je, inače, nastavak "epske bitke" domaćeg pravosuđa protiv Miroslava Kutle za "operacije" u Slobodnoj. Prva faza u kojoj je Splitska banka 1993. godine predala dionice Kutli proglašena je zakonitom. Postupak je obustavio upravo Vrhovni sud. Istragu je obilježila filmska scena istražnog suca Stanka Grbavca koji nije dopustio direktoru banke Frani Mitroviću da govori kako su na njega vršeni politički pritisci. "Neću politiku u svoju butigu!" odlučan je bio Grbavac, koji je u postupku kao osumnjičenike ispitivao i negdašnje HDZ-ove perjanice Dragu Krpinu i Ivića Pašalića.
Dragan Miljuš
Foto: Goran Mehkek/Cropix