Protivno stajalištu USKOK-a, koji je žalbom tražio da se preinači rješenje Županijskog suda te protiv Granića i Bage provede istraga, Vrhovni sud u svom rješenju od 21. listopada također navodi da se iz prikupljenih dokaza ne može govoriti o kaznenoj odgovornosti kako Granića za pomaganje, tako ni Bage za primanje mita.
Sud neosnivanima smatra tvrdnje tužiteljstva da je Bago, kao predsjednik Uprave, neovlašteno sazivao sjednice Nadzornog odbora tvrtke, pa tako i spornu sjednicu iz svibnja ove godine kada se raspravljalo o otkupu dionica malih dioničara tvrtke.
Vrhovni sud drži da je Bago imao pravo inicirati sazivanje sjednice Nadzornog odbora, kao i da održavanje te sjednice i rasprava o dionicama nije bila inicirana kako bi Bago učinio uslugu Graniću koji bi mu zauzvrat isplatio 50 posto dividende.
U rješenju se navodi i da nije dokazana sumnja niti konkretne okolnosti da je postignut dogovor između Granića i Bage te da je Granić po tom dogovoru i postupao kako bi pribavio posao za svoju tvrtku, koristeći se pritom informacijama koje je dobio od Bage.
Dokazi o takvim radnjama, drže u Sudu, ne proizlaze ni iz posebnih izvida koje je protiv Granića i Bage te bivšeg direktora tvrtke "Končar-trgovine i zastupstva" Velimira Delonge provodio USKOK (tajno praćenje i snimanje, prisluškivanje telefona), odnosno ne može se provjeriti niti sa sigurnošću utvrditi da je i jedan telefonski ili poziv putem mobitela Bage prema Delongi ili obratno upućivao na nezakonite radnje.
"Kako sumnja nije jasna, okolnosna ni provjerljiva, a samo takva sumnja predstavlja osnovanu sumnju koja se po zakonu traži da bi se protiv određene osobe za određeno kazneno djelo pokrenula istraga, to je žalbu USKOK-a trebalo odbiti kao neosnovanu", zaključuje se u rješenju Vrhovnog suda.