Nakon što je sudsko Vijeće upoznato s dosadašnjim tijekom postupka, presudama i žalbama, sudu su se obratili predstavnici obrane i tužiteljstva.
Abdićevi odvjetnici obrazložili su tvrdnje iz svoje žalbe u kojoj traže ukidanje presude Županijskog suda u Karlovcu i oslobađanje od krivnje. Oni, naime, tvrde da u tzv. AP Zapadna Bosna nije bilo nikakvog organiziranog progona i ratnog zločina. Uz to navode da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za preuzimanje postupka od BiH i vođenje u Hrvatskoj.
Tužiteljstvo pak tvrdi da je u sudskom postupku dokazana Abdićeva krivnja.
Abdić, koji je od lipnja 2001. u karlovačkom Okružnom zatvoru, nije bio nazočan sjednici, jer je Vrhovni sud ocijenio da za to nema potrebe. Optužnicu protiv njega podiglo je Više javno tužilaštvo u Bihaću (BiH), a Hrvatska je postupak preuzela temeljem sporazuma dviju država o pravnoj pomoći iz 1996.
U srpnju 2002. karlovački Županijski sud proglasio ga je krivim za ratni zločin i osudio na 20 godina zatvora.
U obrazloženju te presude, među ostalim, piše da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je Abdić, protivno Ustavu BiH, proglasio tzv. autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i kao vrhovni zapovjednik tzv. narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave AP ZB-a.
U tim se logorima, stoji u presudi, prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo ih se na službu u paravojsci.
Sud je prihvatilo dokumente i iskaze svjedoka po kojima je najmanje troje ljudi umrlo zbog zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo oko pet tisuća ljudi.
Abdić se na tu presudu žalio, no Vrhovni sud ju je u travnju prošle godine potvrdio.