Konačni prijedlog zakona o medijima, među ostalim, osigurava unutarnju i vanjsku neovisnost medija, te zaštitu prava novinara, izvora informacija i privatnosti građana.
Zakonom je predviđena i obveza javnosti vlasništva nad medijima, pa bi tako svi nakladnici jednom godišnje morali objaviti vlasničku strukturu, pod imenom i prezimenom svih koji imaju vlasnički udio u medijskoj kući.
Zakonski prijedlog predviđa da bi statuti medija morali sadržavati i tzv. klauzulu savjesti, odnosno uredili uvjete i postupak po kojem urednici i novinari imaju pravo na ostavku uz pravičnu otpremninu u slučaju promjene strukture vlasništva koja bi dovela do bitne promjene i u programskoj osnovi medija.
Detaljno je razrađeno pravo na objavljivanje ispravka netočne informacije.
U objedinjenoj raspravi saborski klubovi zastupnika dat će svoje mišljenje i o Prijedlogu zakona o medijima u prvom čitanju zastupnice DC-a Vesne Škare Ožbolt.
Ožbolt je u svom prijedlogu, kao najvažnije točke reguliranja medijskog prostora, također istaknula obvezu nakladnika da jednom godišnje izvijesti o vlasničkoj strukturi i uređivačkoj orijentaciji, kao bi, istaknula je, javnost mogla prosuditi o vrijednosti objavljenih informacija.
Njezin prijedlog također uključuje klauzulu savjesti u slučaju kada u medijskoj kući dođe do promjene vlasničke strukture i programske orijentacije medija, a predložila je i da se jasno definira javni interes RH na području medija, odnosno da država potiče pluralizam medija.
Sabor je na početku poslijepodnevnog dijela zasjedanja, prije rasprave o predloženim zakonima o medijima, imenovao Ljubicu Matijević Vrsaljko za pučku pravobraniteljicu za djecu.