PREMA istraživanju Eurostata, u Europskoj uniji od Hrvatske je siromašnija samo Bugarska.
> Hrvatska je druga najsiromašnija država EU. Od nas je gora samo Bugarska
"Takvi parametri su najbolji pokazatelji razvijenosti", riječi su kojima je naš ekonomist Vuk Vuković prokomentirao podatke Eurostata o potrošnji po glavi stanovnika u 2020. godini, koji pokazuju da je Hrvatska na samome dnu u Europskoj uniji.
Radi se o istraživanju koje mjeri vrijednost roba, usluga i dobara koje građani mogu kupiti ili dobiti za istu svotu novca. Hrvatska je, prema novim podacima, potvrdila poziciju druge najsiromašnije zemlje EU, a od nas je i dalje gora samo Bugarska. Standard u Hrvatskoj je 56 posto niži nego u Njemačkoj.
Vuković: Problem je pravosuđa i zarobljenih institucija
"Mi bolje stojimo nego zemlje u regiji, ali to je zbog turizma, da nemamo turizma, bili bismo još gori. Turizam generira ogroman ulazak novca i kapitala u zemlju, a tu je i element onoga što dobivamo iz fondova Europske unije", govori Vuković.
"No loši su mehanizmi kojima se novac koji dolazi iz inozemstva prelijeva u novac ljudi, građana. Naši građani imaju manju korist nego oni u Europskoj uniji. Pritom tu mislim na novac bilo kakvih investicija, ali i novac EU fondova. Malo je bolje s turizmom, novac proizašao iz turizma bolje se manifestira", kazao je Vuković.
Pitamo ga što je dovelo do takve konstelacije.
"Problem je pravosuđa i domaćih institucija koje su zarobljene te tako onemogućavaju investicije, koje su ionako često niske te se ne mogu preliti na potrošnju", dodao je Vuković, nastavivši o političkoj odgovornosti.
"Problem je svakako politička zarobljenost, kad imate pravosuđe koje je u funkciji politike, a ne ekonomije, onda imate posljedicu nazadovanja u odnosu na druge zemlje. Mi imamo dobar potencijal za privlačiti nove investicije ili rast turizma, ali teško to ide kad imate ovakav sustav političkih institucija, nefunkcionalnog pravosuđa, prebirokratiziranih institucija koje nisu u službi gospodarstva, nego su same sebi svrha", napomenuo je Vuković.
"Ogroman dio privatnog sektora živi od države"
Koliko je državno uplitanje u ekonomiju štetno? Imamo primjer države koja otvara dućan sa sirom i jajima, što bi u zapadnoj Europi bilo skandalozno, a ovdje je normalno.
"I to je jedna od posljedica spomenutih mehanizama. Država ima veliku ulogu u gospodarstvu, tu je činjenica da ogroman dio privatnog sektora živi od države, tvrtke su to koje su konkurentne samo na političkom tržištu, ne bave se inovacijama i kvalitetom, nego političkim lobiranjima, njihova vrijednost na tržištu praktički ne postoji. One tvrtke koje možemo smatrati sjajnima su one koje su izvoznici, koje se dokazuju na stranom tržištu", riječi su Vukovića.
Može li nas Bugarska prestići?
"Moguće. Ne znam kakvi su bugarski trendovi, ali nije nemoguće s obzirom na to da desetljećima opadamo, prestigle su nas sve zemlje, i one od kojih je Hrvatska bila razvijenija i bogatija, ali to više nije. A to je posljedica ovoga o čemu smo pričali: lošeg sustava, loših institucija, sistema koji ne privlači kapital i ulaganja, a kad ih povuče, onda taj novac ne završi u potrošnji. U nas građani ni od ekonomskog rasta nemaju koristi", zaključio je za Index ekonomski stručnjak Vuk Vuković.
Damir Novotny: Rat ne može biti izlika
Mišljenje smo zatražili i od ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
"Početkom tranzicije Slovenija i Hrvatska su bile dvije najrazvijenije zemlje istočne Europe, u krugu onih koje su postale članice EU. Djelomično zbog rata i loših ekonomskih politika, spore tranzicije prema tržišno orijentiranim ekonomskim sustavima, Hrvatska se sporo razvijala. U Hrvatskoj je bruto domaći proizvod udvostručen od 2000. do 2020. godine. U Sloveniji je četiri puta veći, Slovačkoj 4.9 puta veći, Češkoj 4.5 puta veći. I Poljska i Mađarska su se brže razvijale od Hrvatske", objasnio je Novotny.
Postavlja se pitanje zašto se Hrvatska razvijala sporije od drugih zemalja.
"Djelomično se izvlačimo na rat i razaranja. To jesu jedni od razloga, ali nisu jedini i ne mogu biti izlika. Ključni razlog zašto se Hrvatska sporije razvijala jest izostanak ulaganja u industrijskom sektoru. Nisu se privlačila strana ulaganja, nije stvorena klima koja bi pogodovala stranim ulagačima, nego je, dapače, državna ekonomija istiskivala privatni sektor. To je najvažniji razlog zašto se Hrvatska nije razvila. Čak su se Bugarska i Rumunjska brže razvijale. U nas je industrija 12.3 posto BDP-a. Bila je preko 30 posto prije početka rata", dodao je.
"Nisu se prihvatila pravila tržišne ekonomije"
Pitamo ga, ako vidimo recept zemalja u okruženju, zašto se jednostavno ne odluči ići u promjene, već kao da se sve radi da bude lošije i lošije?
"Početkom 1990. godina hrvatska se javnost plebiscitarno odlučila na bijeg s Balkana, da se izrazim pejorativno. Dakle, izašlo se iz Jugoslavije, to je bio konsenzus. Kasnije je postignut ulazak u EU. Ali nisu se prihvatila pravila igre EU u kojoj dominira tržišno orijentirana, a ne državno orijentirana ekonomija", navodi.
"U eri Franje Tuđmana bila je to zatvorena ekonomija, bilo je tu i obnavljanje od ratnih razaranja, ali provodila se klijentelistička privatizacija. Filozofski fakultet je 1999. godine proveo istraživanje o percepciji javnosti tko su dobitnici privatizacije te je prevladalo mišljenje da su to članovi HDZ-a i menadžeri u državnim firmama", napomenuo je.
"Nekima je dobro u državnom paternalizmu"
Novotny nastavlja kako je onda Račanova vlada zaustavila tranziciju te kako je cilj bio samo ući u EU, što je kasnije nastavio Sanader iz pragmatičnih razloga.
"Ali smo izgubili desetljeće do krize 2008. godine. Kakav sustav želimo? Želimo li onaj koji je prihvatljiv za međunarodne investicije? Slovenci privlače devet milijardi eura prosječno stranog kapitala, državna su im poduzeća privatizirana, uključujući i ona paradržavna, dakle gdje je vlada imala posrednu vlast, poput Mercatora. To im je donijelo veliku prednost. Danas je slovenska ekonomija među najrazvijenijima u istočnoj Europi. Hrvatska je propustila šansu da se otvori, već je u nas došlo do povećanja broja državnih službenika. U zadnjih deset godina imamo porast od 200 tisuća zaposlenih u državnom sektoru, tu je i turizam od kojeg se živi, iako ću reći nepopularno da je turizam donio više štete nego koristi, te taj dio stanovništva ne želi promjene. Nakon ulaska u EU promjene se ipak događaju, ali vrlo sporo", precizirao je Novotny.
Zaključuje da imamo tri izgubljena desetljeća.
"Sad je prilika, kad 2023. uđemo u Ekonomsku i monetarnu uniju Europske unije, da ubrzamo razvoj, nadam se da će ekonomska konvergencija ići brže od invergencije. Imamo primjer poljoprivrede, ona je stagnirala kad je ovisila o domaćim političarima, a raste otkako smo u EU. Raste jer se radi po zajedničkim poljoprivrednim politikama EU. U svakom slučaju, Hrvatska je podijeljena između onih koji bi se priključili glavnim smjerovima i trendovima EU i onih koji se protive tome. To su oni kojima je dobro u državnom paternalizmu. Kakav je odnos snaga, iskreno, ne znam", zaključio je za Index ekonomski stručnjak Damir Novotny.