WHO: Preporuke za zdrav život

UZIMATI malo masnoća i šećera te jesti najmanje 400 grama voća i povrća na dan, uz barem jedan sat tjelesne aktivnosti na dan najbolji je način borbe protiv kroničnih bolesti, kaže se u izvješću neovisnih stručnjaka koje su naručili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNova organizacija za hranu i poljodjelstvo (FAO).

Nove preporuke o prehrani i o tjelesnoj aktivnosti morale bi pomoći u sprječavanju smrtnih ishoda i invaliditeta zbog najčešćih kroničnih bolesti.

Od kroničnih bolesti - kardiovaskularnih bolesti, raka, šećerne bolesti i pretilosti - ´svake godine umire sve više osoba´, upozoravaju WHO i FAO.

Te su bolesti 2001. godine ´bile uzrok oko 59 posto smrti u svijetu i 46 posto bolesti´, kažu u tim dvjema ustanovama.

Velik dio kroničnih bolesti sa smrtnim ishodom posljedica je rizika koji se lako mogu izbjeći, kao što je povišen krvni tlak, povišena masnoća u krvi, pretilost i nedovoljna tjelesna aktivnost.

Uzrok tih kroničnih bolesti nije samo pretilost, nego i neuravnotežena prehrana. Na krvni tlak znatno utječe velika uporaba soli, a zasićene masnoće djeluju na povećanje kolesterola u krvi, ističe se u izvješću.

Sve veći broj ljudi u zemljama u razvoju pati od kroničnih bolesti, dok se prije samo desetak godina ta vrsta bolesti povezivala s bogatim zemljama.

Urbanizacija ima veliku ulogu u tim promjenama, jer stanovnici gradova općenito jedu hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i rafiniranim šećerima.

´Nagle promjene u ishrani povezane s nedovoljnim kretanjem opasne su za zdravlje siromašnih stanovnika u gradovima´, dodaju WHO i FAO. Uz to, izvješće poziva vlade da daju jednostavne, realne i konkretne naputke za prehranu. Kao primjer navode se Finska i Japan, gdje su, zahvaljujući upornom nastojanju da se promijene prehrambene navike, smanjeni čimbenici rizika i postotak oboljelih od kroničnih bolesti.