WUHAN, grad poznat po tome što je u njegovoj okolici počela pandemija covida-19, suočava se s problemom naplate dugova. Da bi umanjio problem, grad se odlučio na objavu liste 259 dužnika u lokalnim novinama, pokušavajući javnom sramotom postići naplatu od dužnika koji su se oglušili na direktne pozive da plate svoja dugovanja prema gradu.
Ukupna količina duga iznosi 300 milijuna juana (42.4 milijuna dolara), a na nesvakidašnji potez su se gradske vlasti odlučile nakon što su prihodi proračuna u prva tri mjeseca ove godine pali za 8.5 posto u odnosu na 2022. Najveći dužnik je proizvođač automobila koji duguje 23.5 milijuna juana (3.3 milijuna dolara).
Analitičari procjenjuju da su lokalne i regionalne vlasti Kine postale prezadužene, a velik dio nije vidljiv u službenim procjenama javnog duga te države jer se odnosi na tzv. "skriveni dug" tisuća financijskih kompanija u vlasništvu regija i gradova.
Kina se zadnje desetljeće rekordno zaduživala
Središnja država u Kini nije jako zadužena, ali javni dug užurbano raste. Službeno javni dug iznosi 77 posto BDP-a, ali to bi mogao biti samo vrh sante leda. Investicijska banka Goldman Sachs procjenjuje da se ukupni dug penje na 23 bilijuna dolara.ako se uključi skriveni dug tisuća financijskih kompanija u vlasništvu gradova i regija.
To je puno bliže ukupnom dugu SAD-a, koji iznosi 32 bilijuna dolara i omjer javnog duga i BDP-a Kine povećava na više od 120 posto. Time bi Kina bila ukupno zaduženija od SAD-a. Dodatni problem je taj što je, za razliku od duga SAD-a, koji je transparentan i tema rasprava među političarima i ekonomistima, pitanje koliko su državne vlasti Kine svjesne potencijalnog problema.
Za sada se ne procjenjuje da je bilo koja regija ili grad u Kini u opasnosti od bankrota, ali će investicije zasigurno usporiti, a time i gospodarski rast. Zapravo se Kina nevjerojatno brzo zadužuje zadnje desetljeće, a današnji ukupni dug, što osim javnog duga uključuje dugove građana i kompanija, u istoj je razini kao u SAD-u i EU.
Sredinom 2022. je na konferenciji za medije glasnogovornica Narodne banke Kine otkrila da je udio ukupnog duga u BDP-u iznosio 277.1 posto u prva tri mjeseca, za 4.5 postotna boda više nego na kraju prethodne 2021. Za to su bili okrivljeni covid-19 i tadašnja runda lockdowna diljem Kine.
Posljedice nekretninske krize se odrazile na ostatak gospodarstva
Lokalne, regionalne i gradske vlasti u Kini se oslanjaju na zaduživanje putem mehanizama financiranja lokalne samouprave (LGFV). Te razine državne uprave su osnivači takvih institucija, a služe im za prikupljanje novca za infrastrukturu i socijalne projekte.
Ti fondovi su stoga jako povezani s nekretninskim sektorom, a 2022. je bila jako kaotična godina za taj sektor. Doduše, ozbiljniji problemi u kineskom nekretninskom sektoru su se pojavili još u drugoj polovini 2021.
Od tada su brojne velike kompanije imale problem s otplatom dugova, sve do širokih intervencija središnje države s ciljem spašavanja nekretninskog sektora krajem prošle godine. U jednom trenutku su zbog kašnjenja s izgradnjom mnogi kupci nekretnina u Kini prestali vraćati kredite bankama, čime se kriza proširila na financijski sektor. Bojkot se širio Kinom, a deseci tisuća ljudi su prestali vraćati kredite za nekretnine u više od 100 projekata diljem 50 gradova.
Cijene nekretnina, koje su činile oslonac gospodarstva Kine (puno veći udio u BDP-u nego u SAD-u i EU), počele su padati. Deseci milijuni stanova diljem zemlje su bili prazni. Zbog važnosti nekretnina, građevinskog sektora te povezanosti s financijskim sektorom, državne vlasti su krajem godine morale efektivno spašavati situaciju.
Spašavanje je uspjelo i cijene nekretnina se postepeno oporavljaju. Ali nemoguće je sasvim "počistiti" negativne efekte krize, koja se dijelom prelila na financijske kompanije uspostavljene za financiranje lokalne samouprave (LGFV).
Kina je postala jednako zadužena kao SAD i EU, ali puno siromašnija
Situacija je takva da su ukupna gospodarstva Kine, SAD-a i EU relativno jednako zadužena, ali s bitnom razlikom da Kina još ne spada u visokorazvijene države, poput SAD-a i EU. Iako se radi o drugom najvećem gospodarstvu na svijetu, Kina ima 1.4 milijarde stanovnika.
Kada se na 330 milijuna stanovnika SAD-a rasporedi veličina gospodarstva, po stanovniku se ostvaruje 70 tisuća dolara BDP-a godišnje. EU s 447 milijuna stanovnika ostvaruje 38.4 tisuće dolara BDP-a po stanovniku, a Kina zbog toga što ima gotovo dva puta više stanovnika od SAD-a i EU ostvaruje samo 12.5 tisuća dolara bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.
Godine dvoznamenkastog gospodarskog rasta su davno prošle, zadnja takva godina je bila 2010. Nakon pandemije se Kina ne uspijeva vratiti ni na razinu rasta BDP-a iz 2019. (6 posto), a kamoli na 10 posto i više.
2022. je ostvareno za Kinu mršavih 3 posto rasta BDP-a, a ove godine je cilj državnih vlasti da bude oko 5 posto. To je dakako puno više nego u SAD-u i EU, ali se razlika u stopama rasta drastično smanjila u odnosu na razdoblje od prije pet, deset i više godina.
U problemu će biti i moderni Put svile
Problemi s dugom u samoj Kini bi mogli imati i globalne reperkusije, posebice na zemlje projekta modernog Puta svile, službeno zvan Pojas i put. Projekt je počeo još 2013., s ciljem stvaranja goleme trgovinske mreže koja će se protezati od Azije do Europe, Bliskog istoka i Afrike.
Ali upravo je dug, tj. nesposobnost vraćanja duga država koje sudjeluju u projektu, glavni problem. Uglavnom se radi o investicijama u nisko i srednje razvijene države Afrike i Azije, s visokom razinom korupcije. Zbog toga velik dio sredstava praktički nestane u korupcijsko-interesnim kanalima.
Većina država ne posjeduje financijska sredstva da sama financira projekte, nego se zadužuju kod kineskih državnih banaka. Kamate su nešto veće nego kod institucija sa Zapada (MMF, Svjetska banka itd.), ali manje nego kod privatnih investitora. Privlačan je faktor to što, za razliku od institucija sa Zapada, Kina ne traži ustupke u vidu reformi, većeg poštivanja ljudskih prava i slično.
Ali mnoge države imaju problem s vraćanjem duga kineskim kompanijama, što jako utječe na profitabilnost projekata. Iako je neupitno da Kina time ostvaruje širenje političkog utjecaja, financijska isplativost je upitna.
Broj novih potpisanih ugovora vezanih za Pojas i put (novi Put svile) kontinuirano opada od 2016., od 8158 te godine na 5514 2022. Od 2019. je pala i ukupna vrijednost novih projekata, za 25 milijardi dolara, otkriva analiza službenih podataka od strane think-tanka Council on Foreign Relations.
S obzirom na sve probleme s dugom u državi, teško se može očekivati da će Kina nastaviti istim intenzitetom financirati inozemne projekte.
Kina je sazrela, morat će se naviknuti na to da ekonomski rast više nije neupitan
To ipak ne znači da Kinu očekuje velika kriza. Jedini problem je taj što se građani nisu dovoljno obogatili prije nego što je država u prosjeku demografski ostarjela. Upravo je nagli pad broja rođenih glavni faktor koji će utjecati na snižavanje ukupnog ekonomskog rasta Kine u budućnosti.
Prošle godine je rođeno manje od 10 milijuna djece, najmanje od davne 1949. Kroz 21. stoljeće se u prosjeku u Kini godišnje rađalo oko 16 milijuna djece, pa je pad zaista šokantan. U 2021. i 2022. je imala manji broj rođenih na 100 stanovnika od poslovično stare i demografski problematične EU, posebno manje od SAD-a.
Kriza u nekretninskim sektoru prošle godine, rast duga i problemi s financiranjem regija nisu naznaka ekonomskog kraha Kine. Ali sugeriraju da Kina više nije zemlja velikog ekonomskog rasta, nego da je postala puno sličnija SAD-u i EU. To znači da krize nisu ništa šokantno, a problemi su sastavni dio socio-ekonomskih kretanja, ali i da Kina usporava.