Foto: Nature

SEKSUALNI odnosi koje su drevni ljudi imali s našim evolucijskim rođacima neandertalcima krucijalni su za imunološki sistem modernih ljudi, otkrivaju znanstvenici u studiji objavljenoj u Science Journalu.

Zaključili su kako je parenje naših predaka s neandertalcima i malo poznatom grupom denisovancima dovelo do nastanka gena koji nam pomažu u borbi s virusima. Prethodno istraživanje indiciralo je da prethistorijsko križanje utječe na četiri posto modernog ljudskog genoma. Nova studija identificira veće dijelove DNA koji su potekli od naših daljnjih rođaka.

Porijeklo HLA gena dokazuje križanje s primitivnim rođacima

U ljudskom imunološkom sistemu, HLA (human leucocyte antigen) vrsta gena igra važnu ulogu u obrani od vanjskih nametnika, poput virusa. Autori studije smatraju da porijeklo nekih HLA gena prvog razreda dokazuje da su se naši preci u jednom periodu križali s neandertalcima i denisovancima. Najmanje jedan varijetet HLA gena redovito se pojavljuje i danas u zapadnim i azijskim populacijama, ali je rijedak kod Afrikanaca.

Znanstvenici to objašnjavaju činjenicom da su se primitivnijim neandertalcima parili samo oni drevni ljudi koji su iz Afrike otišli u Europu. "HLA geni dijelom su genskog bazena Europe i Azije već stotinama tisuća godina, ali to ne vrijedi i za Afriku", kazao je lider studije Peter Parham sa sveučilišta u Stanfordu. "Dobivanje ovih gena putem križanja dalo je veliku prednost nekim populacijama", dodao je.

Završnom analizom znanstvenici su utvrdili da Europljani barem polovicu varijanti HLA gena duguju križanju s neandertalcima i denisovancima. Kod Azijaca to iznosi 80 posto, a kod stanovnika Papue Nove Gvineje čak 95 posto.