Po njegovim riječima, povijesni antagonizam Europe i njezine emanacije Amerike danas se nastavlja na drukčiji način. Europa zamjera Americi "višak nasilja" i kritizira preveliku snagu jednoga carstva, a njezinu misiju "širenja sloboda" čita kao znak "gole moći", zbog čega izjednačuje bin Ladenov fundamentalizam s Bushovim "križarskim ratovima".
Suvremeni antiamerikanizam jačao je u Europi u drugoj polovici prošlog stoljeća i bio je potaknut ratom u Vijetnamu, a neviđen zamah doživio je nakon terorističkih napada 11. rujna i napada na Irak, ocjenjuje Finkielkraut.
Protivljenje ratu u Iraku, smatra on, homogenizirao je politička vodstva i javno mišljenje Europe, pa je tako moguće da francuski predsjednik Jacques Chirac, političar desnih usmjerenja, postane glasnogovornik europskih nacija i vlada, uključujući i socijalistička vodstva koja dijele stajališta o američkom napadu na Irak.
"Rascjep između Europe i Amerike spojio je lijevu i desnu Europu protiv američke hegemonije", istaknuo je Finkielkraut, simbolički dodajući da je to pitanje "omogućilo da germanski lav i francusko janje mirno spavaju jedan pored drugoga".
Podsjećajući na nedavnu 60. obljetnicu oslobođena Auschwitza, francuski filozof ističe da se današnja Europa temelji ne samo na zajedničkom povijesnom nasljeđu, nego na poruci "ne više rata".
"Rat je uvijek najgore rješenje", zaključio je izlaganje Finkielkraut, koji je u javnim nastupima proteklih godina podupirao težnje hrvatskog naroda za osamostaljenjem i zauzimao se za zaustavljanje rata na prostoru bivše Jugoslavije.
(Hina) xbcav ydgk