POKRET “žutih prsluka”, odnosno niz prosvjeda kojim građani Francuske već treći vikend izražavaju nezadovoljstvo na ulicama zbog povećanja cijena goriva, iako se brojčano smanjio, ne prestaje. Ove subote na prosvjedima se okupilo oko 36.000 ljudi širom Francuske, od čega 5500 u Parizu, gdje je uhićeno 122 ljudi. Razbijali su prozore, a najmanje dva automobila su zapaljena. Ozlijeđena su šestorica policajaca i 14 prosvjednika. Prosvjede je, podsjetimo, izazvala Macronova odluka da poveća trošarine na dizel ne bi li potaknuo korištenje vozila koja manje zagađuju okoliš.
Slike suzavaca i vodenih topova na pariškim Elizejskim poljanama preplavile su medije. No pravo nezadovoljstvo najavama predsjednika Macrona ne leži u glavnom gradu već, kako piše The Washington Post, u manjim gradovima i selima, gdje su auti neophodni za život. Ipak, nezadovoljstvo novim nametima, ali i politikama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kako se čini, ne ide geografskom linijom, već klasnom. Na pitanje tko prosvjeduje u Francuskoj Famke Krumbmüller iz konzultantske tvrtke OpenCitiz rekao je za The New York Times: "Bijela srednja klasa, zaboravljena srednja klasa u Francuskoj".
"Macron se otvoreno ruga ljudima"
Još od izbora u svibnju 2017. godine Macron uživa ugled elitističkog predsjednika koji ne razumije promjene nastale krizom i nestankom tradicionalnih industrija.
“On se otvoreno ruga ljudima”, rekao je jedan od prosvjednika, 67-godišnji umirovljenik Yves Rollet za The Washington Post, prisjećajući se kako je Macron ovog rujna nezaposlenom mladiću rekao da posao može naći vrlo lako ako je motiviran. Rollet je objasnio kako sudjeluje u prosvjedima jer mu je dosta Macronove monarhističke vladavine i njegove nezainteresiranosti za siromašne ljude i radnike.
Stoga i ne čudi što je tijekom današnjeg prosvjeda nekoliko stotina građana sa žutim prslucima sjelo oko Groba neznanog junaka ispod Slavoluka pobjede i predsjedniku poručilo: "Macron, podnesi ostavku!“.
Macronova popularnost pala je na 30 posto, a prosvjedi su mu jedan od najvećih izazova u 18 mjeseci, koliko je na vlasti.
“Ovo je nevjerojatno. Riječ je o dubinskoj krizi”, rekla je za The New York Times politologinja Dominique Reynié.
Većina građana Francuske podupire prosvjede
Otkako je postao predsjednik, Macron se zalaže za borbu protiv klimatskih promjena. A veći porezi za “dizelaše” u zemlji s najvećim brojem ovih automobila u Europi dio su tih politika.
“Važno je razumjeti da pokret ‘žutih prsluka’ nije protiv zaštite okoliša”, rekao je za The Washington Post Benoit Coquard, stručnjak s Nacionalnog instituta za agronomska istraživanja, dodajući kako se vozači iz srednjih i nižih klasa pitaju zbog čega će oni morati plaćati danak okolišu i što je s velikim i bogatim tvrtkama koje su najveći zagađivači jer češće koriste avione.
"'Žuti' prsluci' predstavljaju siromašne"
“Došla sam ovdje dijeleći prijevoz s drugima kako bih uštedjela novac i da ne zagađujem okoliš. Mi ‘žuti prsluci’ predstavljamo siromašne u Francuskoj, one koje nazivaju sans-dents (bez zubiju), one sa skromnim ili niskim prihodima”, rekla je za The Guardian Marie Lemoine, 62-godišnja učiteljica iz Provinsa koja je bila na prosvjedima u Pariz prošlog tjedna.
Slično razmišlja i Marco Pavan, 55-godišnji vozač koji je za The Washington Post izjavio: “Francuska se mora savjesno ponašati prema okolišu, ali to je promjena koju svi moraju napraviti, a ne samo radni ljudi. Zašto obični ljudi moraju plaćati, a bogati ne moraju ništa? Ljudi osjećaju nepravdu i ne znam kako će ovo završiti”, rekao je Pavan.
Prosvjedi koji su započeli kao reakcija vozača proširili su se online samoorganizacijom i nemaju vođe, a planiraju se i daljnje akcije. Od početka prosvjeda stotine ljudi je ozlijeđeno, a dvoje je poginulo u prometnim nesrećama no, piše The Guardian, ankete pokazuju kako većina Francuza podupire prosvjednike.
U Hrvatskoj nezadovoljstvo ne ide dalje od fotelje
I dok Francuzi traže svoja prava glasno i javno, u Hrvatskoj se socijalno nezadovoljstvo ne uspijeva preliti s društvenih mreža na ulice.
Ovog lipnja Građanska inicijativa “Stop rastu cijena goriva”, inspirirana sličnim okupljanjima građana u Srbiji te Bosini i Hercegovini, kojoj je cilj bio spuštanje cijene goriva ispod 9 kuna, organizirala je dva relativno neuspješna takva prosvjeda. Prvi pod nazivom #ugasimotor održan je 15. lipnja, a organizatori su pozvali vozače da na deset minuta ugase motore svojih vozila na cesti. Iako Facebook grupa danas ima skoro 40.000 članova, prema policijskom izvješću, tek 2572 vozila sudjelovala su u blokadama prometnica. Druga akcija održana je 20. lipnja od 15:30 do 16:30. I premda su organizatori najavljivali kako očekuju da će 10.000 vozila blokirati prometnice te kako su ih iz Ministarstva financija zvali na razgovor, u drugoj akciji sudjelovalo je tek 4600 automobila.
“Okidač je bila visoka cijena goriva već 20-ak godina koja već nekoliko puta probija tzv. psihološku barijeru od 10 kn. To je bio razlog da nas se okupi 20-ak koordinatora ove inicijative iz raznih dijelova Hrvatske i da krenemo kroz akcije koje su demokratski način borbe. Cijena goriva nije toliki problem, već ono što za sobom vuče, a to su povećane cijene svih roba i usluga. Tad se događaju lančana poskupljenja svega, što je jak udarac na standard života građana”, opisao je motive za organizaciju prosvjeda glasnogovornik inicijative Damir-Kristijan Rogina ovog lipnja.
"Prosvjedi 'žutih prsluka' izraz su nezadovoljstva vladajućima"
Slični motivi ili povod kao i u Francuskoj, no drugačiji društveni kontekst te dijametralno različiti ishodi. Zbog čega je tomu tako, pitali smo Karla Kralja, politologa, doktoranda Scuole Normale Superiore u Firenci.
"Prosvjedi 'žutih prsluka' nisu usmjereni samo na pitanje cijene goriva. Oni su izraz mnogo šireg nezadovoljstva vladajućima koji ne nude nikakvu alternativu neoliberalnim politikama svojih prethodnika, a samim time ni rješenja za poboljšanje narušenog životnog standarda građanki i građana. Poruke prosvjeda upućuju na nezadovoljstvo nepravdom koja proizlazi iz rastuće razlike u ekonomskom položaju sela i grada, ali i opće nejednakosti. Gledano kroz prizmu poruka, ovo je jedna od mobilizacija koje nastaju kao reakcija na krizu kapitalizma i razočaranje političkim elitama koje su percipirane kao nezainteresirane i udaljene od naroda, kakve smo u posljednjih desetak godina vidjeli primjerice u Španjolskoj ili Grčkoj.
Treba se sjetiti kako smo sličnim događanjima u Francuskoj svjedočili 2016. godine. Tada je pokret 'Nuit Debout', usmjeren protiv liberalizacije i deregulacije tržišta rada, okupio oko 400 tisuća građanki i građana u demonstracijama širom zemlje. Kao i sada, mobilizacija je provocirana vrlo specifičnim zakonskim prijedlogom, ali je bila izraz općeg nezadovoljstva nepravdom koju neoliberalne mjere nanose ljudima. Generalno govoreći, vrlo je uobičajeno da neko naizgled sitno pitanje posluži kao katalizator široke mobilizacije.
"Upitno je koliko je inicijativa 'Ugasi motor!' uspjela stvoriti osjećaj nezadovoljstva"
Što se tiče konkretnog prosvjeda za koji pitate, upitno je koliko je inicijativa 'Ugasi motor!' uspjela stvoriti osjećaj nezadovoljstva koji sasvim sigurno postoji, ali nadilazi konkretno pitanje cijene goriva. Također, taktika zaustavljanja auta i blokade prometa ima bitnu slabost. Iako ona može stvoriti smetnju velikih razmjera te skrenuti pozornost na problem, u usporedbi s demonstracijama teže može privući pažnju medija, a istovremeno dovodi do slabog povezivanja sudionika i sudionica prosvjeda na terenu", rekao je Kralj za Index.