TIJEKOM rutinskog godišnjeg praćenja vremenskih prilika na udaljenim planetima našeg Sunčevog sustava, NASA-in svemirski teleskop Hubble otkrio je novonastalo, tajanstveno nevrijeme na Neptunu i pružio dodatan pogled na dugotrajnu oluju koja kruži oko sjevernog polarnog područja na Uranu, piše NASA.
Poput Zemlje, planeti Uran i Neptun imaju svoja godišnja doba koja vjerojatno utječu na njihovu atmosferu. S time da ima jedna značajna razlika, njihova godišnja doba traju mnogo dulje nego kod nas; protežu se desetljećima, a ne mjesecima.
Neobična oluja na Neptunu
Kada je teleskop Hubble prije nekoliko mjeseci usmjeren prema Neptunu, znanstvenici su na sjevernoj polutci primijetili neobičnu oluju koja se prostire područjem od nekih 11.000 kilometara. Radi se tamnom vrtlogu koji se obično pojavljuje tijekom ljeta, a kojeg je sada Hubble po četvrti puta uočio od 1993. godine.
Svemirska letjelica Voyager 2 otkrila je još dvije takve mračne oluje 1989. godine dok je preletjela pored tog udaljenog planeta.
Andrew Hsu, studentica dodiplomskog studija na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, procijenila je tijekom svog istraživanja da se tamne mrlje pojavljuju svakih četiri do šest godina na različitim geografskim širinama i nestaju nakon otprilike dvije godine.
Desno od tamnog vrtloga vide se jarko bijeli oblaci (slika dolje). Hubble je već kod prijašnjih vrtloga uočio slične oblake. Oni se formiraju kada se kroz tamni vrtlog okolni zrak preusmjerava prema gore i smrzava u kristale metana.
Znanstvenici još uvijek nisu sasvim upoznati s time kako nastaju ovakve oluje. Ono što znaju jest da se tamni vrtlozi, kao što je i slučaj s Jupiterovom velikom crvenom pjegom, vrte u anti-ciklonalnom smjeru i povlače materijal s dubljih razina u atmosferu ledenog diva.
Uran izgleda kao pikula
Na nedavnoj snimci Urana (slika dolje), također se vidi golema oluja koja hara sjevernom polutkom.
Znanstvenici smatraju da se radi o fenomenu koji nastaje zbog jedinstvene rotacije Urana. Naime, za razliku od svih drugih planeta u Sunčevom sustavu, Uran ne stoji “uspravno“, već je na neki način prevrnut na stranu. Stoga Sunce tijekom ljetnih mjeseci, zbog Uranovog ekstremnog nagiba, sja gotovo izravno na sjeverni pol i nikada ne zalazi.
Kako se Uran upravo približava sredini svoje ljetne sezone, područje polarne kape postaje sve izraženije, a smatra se kako je ova formacija nastala zbog sezonskih promjena.
Uz sam rub ove polarne oluje na Uranu, nalazi se veliki oblak metana koji je ponekad toliko svijetao da ga mogu fotografirati i astronomi amateri.
Plinoviti divovi
Oba planeta spadaju u plinovite divove. Nemaju čvrstu površinu, već se sastoje od slojeva vodika i helija koji okružuju područje bogato vodom unutar kojeg se najvjerojatnije nalazi stjenovita jezgra. Atmosferski metan upija crveno svjetlo, a reflektira plavo-zeleno zbog čega oba planeta imaju prepoznatljiv plavičasti ton.
Kao što meteorolozi ne mogu predvidjeti vrijeme na Zemlji ako im je dostupno samo nekoliko snimaka, tako su i astronomima potrebna redovita opažanja atmosferskih trendova na drugim planetima kako bi mogli razotkriti vremenske tajne koje još uvijek okružuju te daleke svjetove.