Zašto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ni 15 mjeseci nakon što je uspostavljen pravni temelj nisu pokrenuli sanaciju nezakonitog odlagališta otpada u bivšem pogonu PPK Velebit u Gospiću? Osim tromosti državne birokracije, čini se da je problem u izrazitoj toksičnosti otpada i preniskoj cijeni u natječaju. Zato se ni danas ne zna tko će i kada započeti, a kamoli kad će završiti sanaciju.
Iako je sporno odlagalište otpada u Gospiću još u svibnju 2025. uvršteno u Plan gospodarenja otpadom, Ministarstvo tvrdi da priprema sanacije zbog istražnih radnji i kaznenog postupka nije mogla početi prije sredine listopada prošle godine. Prvi natječaj objavljen je tek 31. ožujka ove godine, dakle punih pet mjeseci kasnije.
Na prvi poziv nije stigla nijedna ponuda
Procijenjena vrijednost natječaja koji je raspisao Fond bila je 2,1 milijuna eura bez PDV-a i odnosila se samo na 3500 tona površinskog otpada u Gospiću. Natječaj je završio 27. svibnja 2026. i do isteka roka nije pristigla nijedna ponuda. Fond je potom 9. srpnja objavio i drugi natječaj, vrijedan 4,72 milijuna eura, koji je trebao završiti 10. kolovoza, ali je produžen do 25. kolovoza.
U međuvremenu je provedeno i savjetovanje, koje je završilo 1. srpnja i tijekom kojeg su zainteresirane tvrtke obišle lokaciju u Gospiću, same analizirale otpad i uputile svoje primjedbe Fondu. Jedan od potencijalnih izvođača ustvrdio je da ni 4,72 milijuna eura nije dovoljno, da su brojna europska postrojenja odbila gospićki otpad te da sanacija realno stoji oko 8,1 milijuna eura. Kao glavni razlog navodi analize udjela klora u otpadu do čak 11,91 posto.
"Posebno ističemo da se radi o otpadu heterogenog sastava kod kojeg su utvrđene značajne razlike u sadržaju klora između pojedinih dijelova otpada. Upravo sadržaj klora te sadržaj olova predstavlja jedan od ključnih parametara koji određuje prihvatljivost otpada za termičku obradu, raspoloživost kapaciteta u postrojenjima za spaljivanje te konačnu cijenu obrade", stoji u primjedbi gospodarskog subjekta, odnosno potencijalnog izvođača sanacije:
"Značajan broj kontaktiranih postrojenja iskazao je ozbiljne rezerve ili odbio mogućnost prihvata predmetnog otpada. Kao glavni razlozi navedeni su izrazito promjenjiv sastav otpada te visoki sadržaj klora, pri čemu se prema dostupnim analizama sadržaj klora kreće u rasponu od 2% do 11,91%."
Zašto je klor problem? Kod spaljivanja kloriranog materijala nastaje puno klorovodika, čijim se otapanjem u vodi stvara solna kiselina, koji se mora ukloniti iz dimnih plinova. To povećava potrošnju reagensa i količinu ostataka pročišćavanja koje zatim opet treba zbrinuti.
Postotak klora varira u različitim uzorcima
Kod gospićkog otpada je posebno nezgodno što se rezultati o postotku klora jako razlikuju među uzorcima. To znači da postrojenje ne prima jednu definiranu industrijsku smjesu, nego heterogenu masu. Za inozemnog operatora je to dodatni rizik: ako laboratorijski prihvati jednu seriju, sljedeći kamion može imati bitno drugačiji kemijski sastav.
Gospodarski subjekt je imao primjedbe i na rokove iz natječaja: "Predviđeni rok od 12 mjeseci za izmještanje otpada i dodatnih 12 mjeseci za konačno zbrinjavanje nije usklađen sa stvarnim tehničkim i administrativnim zahtjevima projekta.
Poseban izazov predstavlja postupak ishođenja notifikacija za prekogranični promet otpada, čije trajanje nije u potpunosti pod kontrolom izvršitelja te ovisi o nadležnim tijelima više država.
Stoga predlažemo da se rokovi redefiniraju na način da se produži rok za izmještanje otpada za šest dodatnih mjeseci te da iznosi 18 mjeseci. Također je potrebno predvidjeti dva mjeseca roka za provođenje notifikacijskih postupaka."
Fond je odbio oba prijedloga, smatrajući da je u odnosu na prvi natječaj dovoljno produžio rok provedbe (sa šest na 24 mjeseca) i da je povećanje ukupne cijene usluge bilo primjereno. Osim toga, objavljen je i postupak javne nabave za uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada u vrećama. Procijenjena vrijednost usluge iznosi 400.000 eura bez PDV-a, a planirani rok izvršenja je šest mjeseci.
Nalaz vještaka potvrdio onečišćenje okoliša
Sve navedeno odnosi se samo na površinski dio otpada u Gospiću. Fond je u lipnju objavio da će se zakopani otpad, najmanje 35.000 tona, privremeno prekriti, a "kada se za to steknu uvjeti, provest će se i konačna sanacija".
Podsjetimo, nalaz sudskih vještaka Geotehničkog fakulteta pokazuje da problem u Gospiću više nije samo potencijalna opasnost od zakopanog otpada, nego dokazano onečišćenje okoliša. U tlu je pronađeno do 9946 mg/kg bakra, oko 100 puta više od referentne maksimalne vrijednosti za poljoprivredno tlo, kao i izrazito visoke koncentracije olova i antimona. Teški metali pronađeni su čak i u biljkama, što pokazuje da je onečišćenje već prešlo iz tla u živi svijet.
Vještaci razinu opasnosti ocjenjuju visokom i upozoravaju da bez sanacije lokacija ostaje kontinuirani izvor onečišćenja koje se može dalje širiti podzemnim vodama. USKOK je još pri pokretanju istrage naveo da je nezakonitim odlaganjem nastala znatna ekološka šteta te da postoji opasnost od daljnjeg onečišćenja tla i voda.
Plenković: Hrvatska nema kapaciteta za konačnu sanaciju
Kao što je premijer Andrej Plenković naglasio u svom današnjem obraćanju javnosti, Hrvatska nema resursa za cjelovito konačno rješenje unutar svojih granica - nema ni namjensku spalionicu ni odlagalište opasnog otpada. Zakopanih najmanje 35.000 tona otpada treba iskopati, razvrstati i analizirati, nakon čega će različite frakcije vjerojatno zahtijevati različite postupke.
Zato se istražuje mogućnost sanacije na odlagalištima opasnog otpada u inozemstvu. Premijer je rekao da postoji kontakt sa 70 subjekata diljem Europe, no još nije poznato tko će taj dio otpada zbrinuti, koliko će cijeli posao stajati ni kada bi konačna sanacija mogla završiti. Index je od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražio podatke o tvrtkama koje su iskazale interes za sudjelovanje u sanaciji, ali do objave ovog teksta nije dobio odgovor.