NAKON što su u teškoj prometnoj nesreći kod Suhopolja nedavno život izgubile medicinska sestra i pacijentica koje su se vozile u vozilu hitne pomoći na koje je naletjelo osobno vozilo, kojim je upravljao alkoholizirani 44-godišnjak, ponovno se počelo govoriti o lošim uvjetima u kojima djelatnici Hitne rade.
Facebook stranica Hitna uživo 194 svakodnevno zaprima pritužbe djelatnika Hitne s područja cijele Hrvatske, koji izvještavaju o uvjetima rada i šalju fotografije administratorima s kojima smo razgovarali, a koji su i sami zaposlenici hitnih službi. Zbog brojnih pritisaka svojih nadređenih zbog stvari koje objavljuju na Facebooku administratori te stranice željeli su ostati anonimni.
U razgovoru za Index otkrili su nam glavne probleme Hitne, a proslijedili su nam i neke fotografije koje su dobili u inbox, na kojima se vide izlizane gume, propali pod, teška boca s kisikom koja je gotovo cijela ispala iz svog ležišta i nagnula se nad pacijenticom koja je morala skvrčiti noge na ležaju da je boca ne bi ozlijedila.
>> Ovako izgledaju vozila hitne u Hrvatskoj: Izlizane gume, propali pod...
Hrvatski zavod za hitnu medicinu: Vozila su stara u prosjeku četiri godine
Hrvatski zavod za hitnu medicinu danas je demantirao da su vozila Hitne u lošem stanju, ističući da su im vozila stara u prosjeku svega četiri godine te opremljena u skladu sa svim propisanim standardima.
Poslali su priopćenje, koje prenosimo:
U Hrvatskoj su trenutno na raspolaganju 446 vozila hitne medicinske službe, od kojih 352 imaju manje od 200.000 prijeđenih kilometara. Prosječna starost vozila je četiri godine i ona se s godinama smanjuje. Jedan od obvezujućih standarda odnosi se na sama vozila i njihov vanjski izgled te medicinsku opremu, uređaje i pribor. Navedeni standardi su propisani još 2016. godine upravo kako bi se preoblikovala dotadašnja praksa, po kojoj su županijski zavodi imali neujednačen vozni park. Dodatno, sva medicinska vozila izvanbolničke hitne medicinske službe u Hrvatskoj moraju zadovoljavati normu HRN EN 1789:2011 za tip B medicinsko vozilo, odnosno sljednicu navedene norme koja je u potpunosti istovjetna europskoj normi.
Danas 3129 djelatnika svakodnevno građanima pruža hitnu medicinsku skrb u izvanbolničkim uvjetima. U sustavu se vrše kontinuirana ulaganja u edukaciju i infrastrukturu, uključujući specijalizacije za liječnike hitne medicine, a uvodi se i usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine.
Medicinske sestre i tehničari usavršavaju se za samostalan rad u hitnoj službi
S današnjim danom Hitna ima 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine. Projektom koji je sufinancirao Europski socijalni fond, vrijednim više od devet milijuna kuna, a koji je započeo 2019., do kraja 2022. godina planira se educirati ukupno 1824 radnika u djelatnosti hitne medicinske službe.
Isto tako, 2021. godine započeo je i projekt eUsavršavanje za kontinuirano usavršavanje zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini na daljinu. Kao jedna od ključnih mjera u zdravstvu provest će se specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, a ukupna vrijednost ulaganja iznosi 100 milijuna kuna.
Time će se osigurati kompetencije medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke Hitne medicinske službe s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine.
Hitna pomorska medicinska služba imat će šest brodica
U tijeku je uvođenje hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, koje će povezivati otoke i obalno područje. Uključivat će šest brodica s potrebnom opremom, a bit će stacionirane u lukama Maloga Lošinja, Raba, Zadra, Šibenika, Supetra i Dubrovnika. Kroz taj projekt već su nabavljeni automatski biokemijski analizatori za laboratorijsku dijagnostiku koji se koriste na ispostavama županijskih zavoda za hitnu medicinu na lokacijama Cres, Mali Lošinj, Rab, Jelsa, Supetar, Šolta, Vis, Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo i Mljet.
Uspostava hitne helikopterske medicinske službe od strateške je važnosti za Republiku Hrvatsku te je kao takva uvrštena u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. - 2027. U tijeku je programiranje financijskih sredstava u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. - 2027. kako bi se osigurala sredstva iz fondova Europske unije za daljnje korake u uvođenju HEMS-a.
Sve navedeno ukazuje na kontinuirana ulaganja i jasnu viziju napretka hitne medicinske službe, kao i transparentno definirane standarde koji su obvezujući za sve djelatnike, na svim razinama sustava, ističe Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
Ujedno apelira na pojedince koji imaju eventualna saznanja o nepravilnostima u hitnoj medicinskoj službi da kontaktiraju nadležne županijske zavode, jer su oni odgovorni za pružanje skrbi, kao i za tehničku ispravnost i opremanje vozila.
Županijski zavodi su obvezni promptno reagirati na sve potencijalne anomalije u sustavu i iznalaziti rješenja na dobrobit naših djelatnika i pacijenata, poručuje Hrvatski zavod za hitnu medicinu.