Gužve u Zagrebu postaju sve veće. Prometovanje glavnim gradom postaje nesnosno, a u zadnje vrijeme posebno primjećujemo kako su kilometarske gužve nastajale zbog radova, ali i nekoliko manjih nesreća.
U Hrvatskoj je daleko više automobila nego prije
>>Zašto su u Zagrebu takve gužve? Problem je drastičan skok broja auta, ali nije jedini
Pisali smo kako je jedan od razloga zašto je vožnja Zagrebom sve sporija, a kolapsi češći, i zbog toga što je u Hrvatskoj sve više automobila, daleko više nego prije tri, deset ili dvadeset godina. Podaci se odnose na cijelu Hrvatsku, ali nema razloga smatrati kako su kretanja u Zagrebu bitno različita od ostatka države.
Tako je 1990. bilo samo 166 automobila na 1000 stanovnika. Od tada je broj automobila na 1000 stanovnika skoro utrostručen. Prometno opterećenje cesta je od te godine radikalno naraslo; za dodatnih 138 automobila na 1000 stanovnika (95 posto) do 2002., od 2002. do 2012. za dodatna 54 (19 posto) automobila, a od 2012. do 2022. za 152 automobila.
Građani misle i da su gužve zbog zatvaranja ulica
Dio građana misli i da nesnosne gužve nastaju zato što je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević otvorio pješačku zonu na dijelu Masarykove ulice. Smatra se kako su gužve veće zbog zatvaranja ceste te da se situacija abnormalno pogoršala upravo nakon ovog poteza gradske uprave.
>>Dolazi li zbog Masarykove do nesnosnih gužvi u Zagrebu? "Postoji još veći problem"
Tu su i posljedice zatvaranja za promet stare Vlaške ulice, na potezu od Draškovićeve do Palmotićeve, za što dio građana smatra da također doprinosi gužvama.
Stručnjaci napominju i razloge poput neplanskog razvoja grada, što uključuje izgradnju stambenih naselja, šoping-centre, megalomanske komplekse... Zadržimo se zasad na prometnim nesrećama koje smo spomenuli u uvodu teksta.
Usporavanja zbog radova, prometnih nesreća...
Početkom veljače smo pisali kako je prometovanje Horvaćanskom nemoguće. Kako se onda moglo vidjeti na Google trafficu, promet je cijelom Horvaćanskom u smjeru Selske bio jako usporen. Razlog su bile gužve nastale zbog radova na Jadranskom mostu.
Gužve su nastale i zbog sudara tri auta, u utorak, u centru Zagreba. Stvorile su se ogromne gužve, auti su stajali na Zelenom valu, a ZET je objavio da neki tramvaji zbog toga voze obilaznim pravcima.
Za neke veće prometne nesreće koje se dogode, takvo nešto je i za očekivati, međutim događaju se i manje prometne nesreće uslijed kojih dolazi do velikih gužvi, doslovno kolapsa u gradu.
Ševrović: Vozači bi se što prije trebali maknuti s prometnih traka
Predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović govori nam kako kod manjih prometnih nesreća, gdje nema ozlijeđenih i manje materijalne štete, treba apelirati na sudionike prometnih nesreća.
"Trebalo bi apelirati da se što prije uklone s prometnih traka. Ako već moraju, da sa strane pričekaju policiju ili ispune Europsko izvješće i razmijene podatke. Bitno je da se ne nalaze na prometnicama. Nema potrebe zauzimati prometnu traku i tamo čekati.
Kad imate veće prometne nesreće, kakve smo imali ovih dana, tu imate vozila koja nisu u voznom stanju. Tada moraju doći vozila koja će ih pomaknuti. Kad se to dogodi u vršnom periodu, tu nemate neku veliku alternativu, osim apelirati na vozače da ne gledaju i tako drastično smanjuju propusnu moć u prometu", objasnio je Ševrović.
Husinec: Jedino rješenje je da policajci ručno kontroliraju promet
Prometnog stručnjaka i sudskog vještaka Gorana Husineca smo pitali što mogu učiniti policija i gradske službe da bi se uz manje prometne nesreće promet ubrzao.
"Ne može se puno toga učiniti, jedino da fizički dođe nekoliko policajaca koji bi ručno regulirali promet. Pitanje je postoji li toliko policajaca koji se mogu raspodijeliti. Njihov broj nije neograničen.
Što se tiče gužvi koje nastaju uz prometne nesreće, drugo rješenje ne vidim od toga da se fizički regulira promet. Mi mislimo, kad se nešto dogodi, da će policija doći taj čas, ali nije to baš tako te se mora pristupati prema prioritetima. Gužva prema kriteriju policije nije neki strašan prioritet", rekao je Husinec.
Nezgode su i s tramvajima
I nezgode s tramvajima izazivaju velike gužve. Dogodi se tako da tramvaj iskoči iz tračnica, nitko ne bude ozlijeđen, ali stvore se ogromne kolone u gradu.
Upravo zbog tog razloga došlo je do ekstremnih gužvi u ponedjeljak. Tramvaj je iskočio iz tračnica na križanju Vukovarske ulice i Avenije Marina Držića. Budući da je tramvaj ostao u križanju, blokirao je promet vozilima pa su se stvarale ogromne gužve.
Sličan razlog uzrokovao je gužve 20. veljače kad je zakrčen ogroman dio grada. Najizraženije su bile u zapadnom dijelu. Kolona prema Črnomercu počela je na Aveniji grada Bologne, a nastavila se i na početku Ilice prema Črnomercu, sve do Vrapča.
Jedan dio uzroka ovakve gužve krio se u radovima, a drugi dio u činjenici što je na križanju Hanuševe i Republike Austrije kod Zapadnog kolodvora tramvaj iskočio iz tračnica.
Ševrović: Rješenje je u automatskom upravljanju prometom
Ševrović nam je još rekao kako bi u Zagrebu rješenje bilo u sustavu automatskog upravljanja prometom.
"Sustav bi mogao redistribuirati prometne tokove na neke sporedne trase. Nama su semafori, nažalost, u Zagrebu - glupi. Stari su i većina ih je glupa, ne mogu promijeniti signalni plan ovisno o prometu. Dok se ne uvede sustav automatskog upravljanja prometom, mi teško možemo nešto napraviti kad se dogode incidentne situacije.
Kad budemo imali taj sustav, stvari će funkcionirati drugačije. Bit će centralni sustav koji će onda omogućiti alternativnim pravcima više zelenog svjetla i veću propusnost. Do tog treba doći, to još nemamo. To je smjer u kojem treba ići.
To bi prvo radili ljudi, operateri bi distribuirali zeleno svjetlo. Ako npr. ne možete proći ravno, taj smjer se neće ni paliti, nego će se paliti smjer prema lijevo i desno. I na sporednim cestama će se onda davati više zelenog svjetla kako bi ljudi mogli proći alternativnim pravcem.
Jedan način tog funkcioniranja je da se rade predefinirani scenariji, drugi da se ide u ručno upravljanje. Postoji i mogućnost da sa svim upravlja umjetna inteligencija. To je nadogradnja koju očekujemo u budućnosti, ali niti to više nije science fiction", dodao je Ševrović, dodajući da Berlin, Amsterdam i London imaju takve sustave.
Ovaj projekt najavljen je za 2024.
Zagrebački gradonačelnik Tomašević je krajem prošle godine najavio ovaj projekt za 2024. godinu. Grad Zagreb smo pitali kad bi se sustav mogao implementirati. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
"Sljedeće godine ćemo imati automatsko upravljanje prometom gdje ćemo na sto semaforiziranih raskrižja uključiti automatsko upravljanje. Time ćemo znatno povećati protočnost na tim raskrižjima. To je četvrtina raskrižja u gradu Zagrebu i to će koštati oko 10 milijuna eura", rekao je Tomašević u studenom prošle godine.
"Metro možda, ali tek ako se iskoristi potencijal željeznice"
Dotaknuli smo se sa Ševrovićem pitanja metroa i bi li on pospješio protočnost prometa.
"Zagreb ima značajan neiskorišteni potencijal željeznice. Metro može biti kao neka nadopuna tog sustava, ali u daljoj budućnosti. Možda ako se ukaže potreba, ali tek ako se iskoristi potencijal željeznice. Ne smije se dogoditi da nama u grad autom dolaze ljudi iz Velike Gorice, Zaprešića, Krapine ili Zaboka.
Ne želimo im onemogućiti dolazak u grad. Upravo suprotno. Želimo im omogućiti brži dolazak u grad, ali željeznicom. Oni bi morali auto ostaviti na parkingu u svom gradu i onda brzom željeznicom za 15 minuta doći u Zagreb. Kad ste to riješili, napravili ste puno", objasnio je.
Oko željezničkog prometa potrebna je pomoć države
Što se tiče željeznice, ističe da to Grad Zagreb teško može sam riješiti.
"Tu Grad Zagreb treba pomoć države. Najveća odgovornost je na državnim institucijama, stvar se tu mora regulirati, odnosno deregulirati pristup željezničkoj infrastrukturi tako da ne može jedan HŽ, bilo HŽ Infrastruktura ili HŽ Putnički promet, određivati pravila igre.
Gradovi su ti koji bi to trebali. Imate problem da su Grad Zagreb i Zagrebačka županija dvije odvojene jedinice samouprave, a funkcionalno u prometu su isto. To je problem jer takvo nešto ne može funkcionirati.
Kad bi grad mogao definirati koji vlakovi će se voziti po prugama, koji će imati prioritet itd., imali bismo drugačiju situaciju. Ovako su gradu Zagrebu na neki način vezane ruke u smislu implementiranja željeznice u prometni sustav. Ali to treba javno govoriti i istaknuti kao problem ako želimo održivi razvoj prometa. Postoje problemi, ali to se da riješiti, ti problemi su administrativni", dodaje Ševrović.
"Promašena je politika izgradnje, to promet ne može ispraviti"
Zaključio je kako je veliki problem Zagreba neplanska izgradnja.
"Uzmite samo Trešnjevku. Na mjestu gdje je bila kućica u kojoj je živjela jedna baka niknula je zgrada s 20 stanova. Imate primjer gdje ste imali vulkanizera, to je neka šupa, i tamo je niknula zgradurina od sedam katova. I gdje će ti ljudi ići? Kuda će se voziti? U koje vrtiće će ići? U koje škole?
Neplanski gradimo grad, dajemo dozvole sitnim interesima kapitala stanogradnje, koji uništavaju infrastrukturu grada. Osnovni problem je potpuno promašena politika planiranja izgradnje. To promet ne može ispraviti. Što god radimo u prometu, ne možemo se nositi s tom neplanskom izgradnjom i potpuno nestrateškim planiranjem razvoja grada", objasnio je Ševrović.