ŽIVOT u velikom gradu nosi brojne prednosti, ali i mane. Jedna od mana je promet, točnije količina vremena koja se provede u prometu. Radi se o jednoj od najneugodnijih posljedica života u velikom gradu, pa percepcija o tome kakvo je stanje prometa znači puno za doživljaj kvalitete života.

Prometne gužve su postale posebno česte u Zagrebu, do te razine da se svakih nekoliko dana govori o prometnom kolapsu. Na aplikacijama za navigaciju, poput Google Mapsa, gotovo se svakodnevno većina glavnih prometnica crveni, što znači da je prometovanje njima uvelike otežano i usporeno.

Zapravo je u prometno najfrekventnijim razdobljima dana na karti Zagreba za navigaciju češća crvena boja nego zelena. Mediji redovito izvještavaju o tim prometnim kolapsima i gužvama; oko Selske i Savske, na Zagrebačkoj aveniji, u Vukovarskoj ulici, Slavonskoj, Branimirovoj itd.

Broj automobila u Zagrebu je drastično narastao

Postoji jedan podatak koji može objasniti zašto je vožnja Zagrebom sve sporija, gužve i prometni kolapsi češći, a pronalazak parkirnog mjesta čista lutrija. To je jednostavna činjenica da u Hrvatskoj ima sve više automobila, daleko više nego prije tri, deset ili dvadeset godina. Podaci se odnose na cijelu Hrvatsku, ali nema razloga smatrati kako su kretanja u Zagrebu bitno različita od ostatka države.

U Hrvatskoj je 2022. postojao 491 automobil na 1000 stanovnika. U odnosu na 2012., broj automobila na 1000 stanovnika narastao je za 152 ili za 45 posto. To je drugi najveći rast u EU, nakon Rumunjske. Time je prometno opterećenje cesta, podjednako u gradovima kao i izvan njih, snažno povećano u kratkom razdoblju.

Hrvatska od stjecanja nezavisnosti bilježi velik rast broja automobila na cestama. 1990. je bilo samo 166 automobila na 1000 stanovnika, pa je od tada broj automobila na 1000 stanovnika skoro utrostručen.

Prometno opterećenje cesta je od te godine radikalno naraslo; za dodatnih 138 automobila na 1000 stanovnika (95 posto) do 2002., od 2002. do 2012. za dodatna 54 (19 posto) automobila, a od 2012. do 2022. za 152 automobila.

Prometni kolaps je posljedica većeg brojem auta, ali i neplanskim razvojem grada

Činjenica da je jako narastao broj automobila koji prometuju Zagrebom ipak ne oslobađa sve dosadašnje gradske vlasti od odgovornosti za prometno (ne)funkcioniranje. To smatra i dr. sc. Marko Ševrović sa Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti.

"Povećanje stupnja motorizacije izravno je povezano s neplanskim razvojem grada. Iako se rastom gospodarske aktivnosti očekuje i povećanje stupnja motorizacije, gradovi koji pristupaju planiranju prostora i prometa na strateški način uspješno ograničavaju povećanje broja osobnih automobila", tvrdi.

"Nažalost, u Zagrebu je jedini ograničavajući faktor daljnjeg razvoja ovisnosti o osobnom automobilu preopterećenje prometne infrastrukture, kako u smislu protočnosti tako i u pogledu dostupnosti parkirališnog prostora.

To nazivamo 'prometni ekvilibrij', koji objašnjava da prometni tokovi, slično tekućinama, teže ravnotežnom stanju, koje ovisi o volumenu, odnosno kapacitetu neke prometne mreže", objašnjava.

"Neplanska izgradanja stambenih naselja, šoping centri, megalomanski kompleksi..."

"U Zagrebu se godinama zapostavljao javni gradski prijevoz, a posljedice toga su vidljive danas. Pod tim ne mislim samo na autobuse i tramvaje već i na željeznički prijevoz, koji je u lošem stanju.

Nepraktično je i neprihvatljivo, prema europskim standardima, održavati autobusne linije koje idu paralelno s prugom, kao što je to slučaj s linijama između Zaprešića i Črnomerca, Velike Gorice i Glavnog kolodvora, Sesveta i Dupca", smatra Ševrović.

"Osim toga, neplanska izgradnja stambenih naselja, kao što su Sopnica i Jelkovec prije 15 godina, a danas primjerice Jankomir i Blato, u kombinaciji sa šoping-centrima na rubovima grada i različitim megalomanskim poslovnim kompleksima koji nisu povezani s ostatkom grada kvalitetnim javnim prijevozom te su izgrađeni na lokacijama bez potrebne društvene infrastrukture, kao što su vrtići, škole i domovi zdravlja, predstavlja potpuni promašaj u smislu prostornog i prometnog planiranja, ne samo u Zagrebu već i u cijeloj Hrvatskoj.

Dosadašnji pristup urbanističkom planiranju i upravljanju prostorom  u Hrvatskoj pokazuje brojne probleme te potrebu za sveobuhvatnom revizijom i reformom urbanističkih i prometnih politika", zaključuje Ševrović.

Trenutna gradska vlast nije kriva za probleme koji se stvaraju desetljećima, ali nije ni dobro reagirala na njih

Svaki sustav ima određenu točku pucanja, a promet u Zagrebu se polako približava svojoj. Radi se o kulminaciji problema koji su se nakupljali desetljećima i odbijanju reagiranja na socioekonomske promjene koje su se događale u Hrvatskoj, kao što drastičan rast broja automobila.

Sadašnju gradsku vlast i gradonačelnika Tomaševića se ne može okriviti za problem koji se stvarao desetljećima, ali se treba priznati kako se nova gradska vlast nije dobro snašla u vođenju prometne politike Zagreba.