Zbog rata u Ukrajini zemlje ulažu u digitalizaciju vojske. "Počela je nova era"

Ilustracija: EPA

RAT u Ukrajini, u kojem se koriste dronovi i GPS sustavom navođeni precizni projektili, otvorio je vrata novog geopolitičkog razdoblja, u kojem zemlje sve više novca troše na digitalno opremanje vojske.

Ranjeni vojnik, bez desne noge i obliven krvlju, leži na krevetu u operacijskoj sali. Liječnik mu nastoji pružiti prvu pomoć. Mjesto gdje je vojnik nekoć imao nogu, a sada batrljak, liječnik previja bijelim zavojem.

No i unesrećeni vojnik i vješti liječnik su digitalni. Nalaze se na ekranu kompjutera u zgradi na sjeveru Rige, glavnog grada Latvije.

"Simulator traume"

Liječnikovim rukama upravlja 20-godišnji dugokosi mladić s bežičnim upravljačem u ruci. S posebnim naočalama preko lica, poput ronilačke maske, mladić uranja u virtualnu operacijsku salu stojeći pored kompjutera.

"Ovo je simulacija stvarnosti na ratištu koja bi mogla spašavati živote vojnika", kaže Sandis Kondrats, predsjednik uprave kompanije Exonicus, u razgovoru za Hinu.

Kompanija s dvanaestero zaposlenih razvila je Simulator traume, softverski program putem kojeg vojni liječnici, ali i civilni zdravstveni radnici mogu vježbati. Taj simulator od 2019. godine koristi američka vojska u nekoliko svojih baza u SAD-u, a zatim su ga uvele i vojske Latvije, Estonije i Njemačke.

"Ranije su vježbali na lutkama, svinjama ili mrtvim ljudima, radeći na temelju pokušaja i pogrešaka", objašnjava Kondrats, latvijsko-američki državljanin koji je osnovao Exonicus godine 2014.

"Ova simulacija omogućuje zdravstvenim radnicima stjecanje automatizma. Pomaže im da pravovremeno i točno donose odluke u traumatičnim situacijama", dodaje Kondrats koji je živio u američkom gradu Seattleu. Ondje je, kaže, upoznao američkog vojnog dužnosnika koji je navodno bio nezadovoljan što su im za takve vježbe "potrebne stotine tisuća lutki".

Kondrats kaže i da trenutno razgovara s vojskama Poljske, Češke i Slovačke, a da mu je cilj proširiti simulaciju na sve zemlje članice NATO-a. "Možda jednog dana bude korišten i u Hrvatskoj, premda zasad o tome ne razgovaramo", kaže u sjedištu kompanije u sjevernoj četvrti Jauna Teika, tehnološkom središtu Latvije.

5G Techritory

Boris Golob, iz Znanstveno-tehnologijskog parka sveučilišta u Rijeci (STEP RI), skeptičan je prema primjeni te tehnologije u liječenju ozlijeđenih.

"Osoba će naučiti redoslijed, korake, ali ne i zaustaviti krv. Moraš naprosto osjetiti tijelo, dobiti osjećaj da bi to mogao raditi u praksi. Nema tu ni napada adrenalina i straha", kaže. "Meni se čini da je to primjena tehnologije zato što je to zgodno. To je kao kada su ljudi očekivali da će letjeti zato što su si stavili perje na ruke", dodaje.

No kaže da ovakva tehnologija, poznata kao metavers, može imati primjenu u vojnoj industriji. "Kada se treba snaći s mašinom, popraviti laptop ili pronaći žicu na električnom stroju, takva tehnologija pomaže", dodaje.

Baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva, u stalnom strahu od života na granici s Rusijom, osjetno su povećale izdatke za vojsku. "Ne znam ništa o budućnosti, ali znam ponešto o sadašnjosti", rekao je latvijski premijer Krišjanis Karinš u utorak na otvaranju tehnološke konferencije 5G Techritory u Rigi.

"Vi ste primjerice ukrajinski vojnik i želite znati što se događa s druge strane bojišta. Preko kamera i dronova to već sada možete vidjeti", dodao je.

Karinš, premijer od siječnja 2019., priznaje da uopće nije znao što je to 5G. Sada razumije da se pomoću te brze mreže "može vidjeti ono što ne možemo običnim očima".

Bivši danski diplomat: Počela je nova geopolitička era

Ulrik Knudsen, zamjenik glavnog tajnika gospodarskog kluba OECD te bivši danski diplomat, kaže da je "počela nova geopolitička era koja otvara vrata digitalnoj transformaciji".

Kompanija Exonicus nije razvila samo simulaciju liječenja ranjenih vojnika nego i napade otrovnim plinom sarinom koji djeluje na živčani sustav, a također i simulaciju potencijalnih borbi u geografskim krajolicima Afganistana i Sirije.

"Razvili smo i scenarij borbi u Latviji uz granicu s Rusijom", napominje Kondrats.

Njegov tim je tu simulaciju izradio u studenom 2021. godine, tri mjeseca prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. "Pripremali smo se za takvu mogućnost", kaže Kondrast. Tvrdi da bi "Rusija krenula na Latviju da je pao Kijev u Ukrajini".

Tehnološki, a ne konvencionalan rat

Rusija je ranije dala do znanja da nema namjeru napasti Latviju i baltičke zemlje, članice NATO-a, gdje živi ruska manjina. Kompanije poput Exonicusa koriste aktualnu situaciju rata u Ukrajini, koji traje devet mjeseci i čiji se kraj ne nazire, kako bi povećale prodaju.

U finskoj Nokiji kažu da i njihovi proizvodi pomažu u unapređivanju sigurnosti. "Simulacija je nevjerojatno moćna jer pomaže vojnicima vidjeti scenarij", kaže Peter Wennerstrom, direktor strateškog i poslovnog razvoja u Nokiji.

Na međunarodnoj godišnjoj konferenciji 5G Techritory, koja se u Rigi održava od 2018. godine, u utorak nije bilo govornika iz Rusije i Bjelorusije među 600 registriranih sudionika. Sudionicima se videovezom iz Bruxellesa obratio potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, bivši premijer Latvije, napomenuvši da je rat u Ukrajini "priča o važnosti tehnologije".

"Rusi se bore zastarjelim metodama, često koristeći oružje iz 1970-ih i 1980-ih godina. Ukrajinci, što je ključno, koriste moderno tehnološko naoružanje, a strateške odluke donose temeljem podataka", rekao je Dombrovskis.

EU i SAD već mjesecima šalju Ukrajini oružje, a to namjeravaju i dalje.

"Internet, tehnologijom spojeni vojnici, dronovi te GPS sustavom precizno navođeni projektili osiguravaju superiornost Ukrajine na bojnom polju", napominje Dombrovskis.

"Kao odgovor, Rusija bombardira kritičnu infrastrukturu te ugrožava živote civila kako se zima približava", dodaje.

Golob pak očekuje nastavak ulaganja u digitalizaciju.

"Ovaj rat je dosad tehnološki najnapredniji", kaže. "Čak je i potpredsjednik ukrajinske vlade rekao da vode tehnološki rat, a ne konvencionalni", zaključio je.

Pročitajte više

 

Pročitajte više