NAKON što je Danijela Dvornik neki dan objavila da je na Braču završila na Hitnoj s unukom te upozorila na problem otoka koji nema dežurnu ljekarnu, odlučili smo istražiti kakva je zdravstvena zaštita na hrvatskim otocima. Prvi na redu nam je Brač. Riječ je o najvećem otoku u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji broji oko 15.000 stanovnika. Ljeti, s dolaskom turista, broj se znatno povećava. Tako je, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Brač 2019. godine, prije pandemije, imao 144.000 dolazaka turista, a godinu prije 244.000.
U gradu Supetru nalazi se ispostava Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i to je centralno mjesto koje stanovnicima Brača pruža zdravstvenu skrb. U ostalim mjestima, odnosno općinama na Braču nalaze se timovi obiteljske medicine, liječnik te medicinska sestra/tehničar.
"Brač je još super po pitanju zdravstvene zaštite u usporedbi s ostalim hrvatskim otocima"
Index je o dostupnosti zdravstvene zaštite na tom otoku razgovarao s voditeljem ispostave Supetar, Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Milanom Glavaškim te s gradonačelnicom Supetra Ivanom Marković.
Iako Brač nema stalnog pedijatra ni ginekologa te im ti liječnici dolaze na zamjenu iz Splita, Glavaški i Marković se slažu u jednom: "Brač je još super po pitanju zdravstvene zaštite u usporedbi s ostalim hrvatskim otocima."
Voditelj ispostave DZ-a Supetar: Ginekolog i pedijatar stižu nam iz Splita
Milan Glavaški, specijalist obiteljske medicine koji vodi jednu od tri ambulante obiteljske medicine u Supetru te je ujedno voditelj ispostave Supetar, koja pripada Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, za Index je rekao da je situacija na Braču takva da cijeli otok ima ukupno 11 timova obiteljske medicine, od kojih su tri tima u gradu Supetru, a ostali po raznim općinama na tom otoku.
"Što se tiče ispostave našeg doma zdravlja, mi imamo tri specijalističke ambulante obiteljske medicine, a pedijatra i ginekologa više nemamo. Naš ginekolog je otišao u mirovinu i sad radi na četiri sata, a za ostalo nam dolazi na zamjenu liječnik iz Splita. Pedijatra također nemamo, već nam dolazi na zamjenu iz Splita. Svaki dan u tjednu odradi po jednu smjenu, nekad ujutro, nekad poslijepodne. Rodilište nemamo od 2010. godine. Inače, ova ambulanta primarne ginekologije ni ne treba više resursa, no žao nam je što umjesto doktora koji nam je otišao u mirovinu nemamo nikog novog. Problem je u tome što mi damo liječniku specijalizaciju i kad je on završi, ode raditi u bolnicu, ne ostaje na otoku. Tako je sa svim liječnicima", rekao je dr. Glavaški za Index.
U ispostavi DZ-a Supetar navode da, uz timove obiteljske medicine, imaju zaposlenog radiologa, medicinu rada, kompletnu higijensko-epidemiološku službu te hemodijalizu.
"Za ovo ljeto još ne znamo hoćemo li imati dodatan tim Hitne"
"Što se tiče stomatologa, na Braču ih imamo šest. Svi su tu u Supetru, a ostala četiri su u općinama", kazao nam je dr. Glavaški.
Na pitanje imaju li turističku ambulantu i kako je ona uređena navodi da se rad turističke ambulante kompenzirao kroz dodatni tim u Hitnoj pomoći.
"To je dobro funkcioniralo, a i mi u općoj praksi primamo praktički sve. Za ovo ljeto još ne znamo hoćemo li imati dodatan tim Hitne. To se odlučuje u zadnji čas, nadam se da ćemo ga imati jer je nas troje liječnika obiteljske medicine preopterećeno. Niti ja niti kolege iz druga dva tima nikad nikoga od pacijenata koji bi nam došli na vrata nismo odbili, osobito ako vidimo da je dijete ili neki akutni pacijent. Nitko ne dolazi kod doktora ako ne mora. S obzirom na sve, prilično smo dobro ekipirani. Mi smo jedna od 13 ispostava DZ-a Splitsko-dalmatinske županije", istaknuo je dr. Glavaški.
Na kraju je dodao da se nada da će im barem nakon ljeta stići pedijatar ili ginekolog kao stalni liječnik na Braču.
Gradonačelnica Supetra: Imali smo jednu pedijatricu, otplatila je specijalizaciju i otišla
O situaciji s dostupnošću zdravstvene zaštite Index je razgovarao i s gradonačelnicom Supetra Ivanom Marković, koja nam je odmah na početku rekla da joj je drago da netko piše o problematici zdravstvene zaštite na otocima iako, dodaje, oni su u usporedbi s ostalim otocima još i dobri.
"Kao najveći problem istaknula bih činjenicu da nemamo svog pedijatra i ginekologa te da imamo samo jedan tim Hitne, a kad oni odu na teren, Hitna ostaje prazna. Uz sve to, nemamo nijednu dežurnu ljekarnu koja bi radila nedjeljama, blagdanima i navečer", istaknula nam je na početku Marković.
Navodi da je zaista problematična situacija kad Hitna ostane prazna, a dogodi se još neki hitan slučaj. Tad, navodi, u pomoć uskaču liječnici obiteljske medicine, što nam je također naveo i voditelj ispostave Supetar Milan Glavaški.
"Na taj su me problem upozorili zaposlenici ispostave doma zdravlja. I sve je dobro dok se ne dogodi nešto, ali što kad nešto ne prođe dobro, što onda? Ljeti smo imali i tim dva Hitne, koji je smješten u Gornjem Humcu, koji se nalazi u središtu Brača. Ne znam što će biti ovo ljeto. Što se tiče pedijatra i ginekologa, oni nam dolaze na zamjenu iz Splita. Imali smo jednu pedijatricu za stalno zaposlenu, koja nam je došla nakon završene specijalizacije, no nakon što je platila dug za stipendiju, otišla je raditi u bolnicu, stoga smo u jednom danu ostali bez pedijatra. Sad nam dolazi pedijatar iz Splita, no to nije dugoročno rješenje, cilj nam je imati specijaliste koji žive tu na Braču", rekla nam je gradonačelnica Supetra Ivana Marković.
"Nudimo dodatnih 8 tisuća kuna na plaću pedijatru i ginekologu ako dođu na Brač"
Što se tiče ginekologa, ponovila nam je, kao i Milan Glavaški, da je njihov ginekolog otišao u mirovinu i da sad dolazi raditi na pola radnog vremena, a za ostalo dolaze liječnici iz Splita kao zamjena. "To isto nije rješenje. Mi smo pokrenuli jednu inicijativu na lokalnoj razini za zapošljavanje liječnika. Na Braču ima ukupno osam jedinica lokalne samouprave i želimo dovesti na otok i ginekologa i pedijatra. Mi bismo uz njihovu redovnu plaću financirali još dodatno 8 tisuća kuna mjesečno za svakog od njih uz uvjet da su na otoku minimalno pet godina. Pokrenuli smo inicijativu, ali rješenje je moguće jedino na nacionalnom nivou. Trebalo bi unaprijed znati tko će što stipendirati i da na temelju toga bude dodijeljen novac za rad na otocima", kazala nam je Marković.
Dodaje da je problem što stipendija za specijalizaciju košta oko 200.000 kuna te da je liječnici po završetku specijalizacije mogu otplatiti i onda su slobodni.
"Treba regulirati da, ako netko nekoga stipendira, da ta osoba mora i odraditi na tom i tom mjestu. U županiji su bili u čudu kada smo ostali bez liječnika, no liječnici odlaze raditi u bolnice. Evo, imamo i radiologinju koja treba u mirovinu, a ona je spasila ne znam koliko ljudi svojim nalazima i dijagnozama. Ne znam hoćemo li naći zamjenu za nju. Liječnik iz medicine rada također uskoro odlazi u mirovinu. O tome treba razmišljati", istaknula je.
Kao još jedan problem navela je i nedostatak heliodroma u ovom dijelu Brača.
Problem s heliodromom: "Pacijentica je rodila u helikopteru zato što se moralo na drugi dio otoka"
"Na ovom dijelu Brača nemamo heliodrom. Donedavno nam je helikopter slijetao na nogometno igralište, što nije u skladu sa zakonom. Sada, da nam se dogodi hitan slučaj i da pacijenta treba prevesti u Split, Hitna prvo mora prevesti pacijenta kolima na aerodrom u Bol. To je 20 minuta vožnje, a te minute mogu biti ključne. Stalno smo u kontaktu sa Županijom oko heliodroma, želimo da nam pomognu jer nemamo dosta sredstava. Heliodrom bi bio spas za Supetar i okolne općine jer kad je jaka bura, gliser Hitne ne može voziti", naglasila je Marković.
Dodaje da je izuzetno bitno da se Županija angažira oko toga.
Navela je slučaj trudnice koja je rodila u helikopteru zato što se išlo na heliodrom na drugi dio otoka.
"Kao što sam rekla, uvijek je sve u redu dok se nešto ne dogodi. Ključna stvar je u stipendiranju novih liječnika koji bi trebali biti vezani za neke destinacije jer u ovom slučaju će svaki liječnik uvijek birati veći grad, pa ostaje pitanje što će se događati s otocima. Što se tiče ljekarni, u Supetru imamo dvije, a nijedna nije dežurna. Dakle, tijekom noći, nedjeljama i blagdanom ne rade, rade samo subotom ujutro. Što se tiče turističke ambulante, prije smo mi kao jedinica lokalne samouprave financirali rad jedne, no zadnjih godina ne znamo što je s tim, nisu nas tražili novac. Zaključno, nakon svega, mogu reći da ima problema, ali i da je situacija na Braču još super u usporedbi s ostalim otocima. Nama je i Split još najbliži. Što je s drugima, poput Hvara, Visa?" zaključuje na kraju Marković.