SRBIJA je aktivno ili svojim nečinjenjem posljednjih mjeseci znatno otežala položaj hrvatske manjine, ocijenio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.
To je razvidno odbijanjem da hrvatskoj manjini osigura zastupstvo u državnim tijelima, potom kroz povećanje broja antihrvatskih incidenata, potporu Bunjevcima ne-Hrvatima ili pak uskraćivanje u području obrazovanja i kulture na hrvatskom jeziku, ocijenio je Žigmanov u „Promemoriji glede aktualnog društvenog položaj Hrvata u Republici Srbiji uoči predstojećih izbora 2020. na svim razinama“. Promemorija je objavljena na portalu i Facebook stranici stranke.
„U posljednjih nekoliko mjeseci društveni položaj Hrvata u Republici Srbiji u znatnome je usložnjen i otežan. Štoviše, došlo je do grubog kršenja cijelog niza odredaba iz međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina, koji je Republika Srbija potpisala s Republikom Hrvatskom, a u nekim slučajevima riječ je i o suspenziji“, naveo je čelnik DSHV-a.
Institut zajamčenih mandata, nedavnom izmjenom Zakona o izboru narodnih zastupnika, ponovno nije omogućen pa će se politička reprezentacija i sudjelovanje Hrvata u procesima donošenja odluka opet svesti na neizvjesne ishode predizbornih koaliranja, ističe Žigmanov.
Vodstvo hrvatske manjine godinama inzistira na uvođenju zajamčenih mandata za predstavnike Hrvata u srbijanskim zastupničkim tijelima po uzoru na rješenja kakva postoje za srpsku manjinu u Hrvatskoj.
„Druga linija negativnih procesa očituje se u osnaženoj podršci, i financijskoj i političkoj, institucijama onih Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu. Konkretno, Republika Srbija je iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine 2019. godine zajednici Bunjevaca, ne-Hrvata, koja je četiri puta brojčano manja, dodijelila sedam puta više financijskih sredstava za istu vrstu manifestacije koju imaju i Bunjevci Hrvati“, navodi predsjednik DSHV-a.
"Nasilna dekroatizacija Šokaca"
„Također, bilježimo učestalost slučajeva u kojima se vrši nasilna dekroatizacija Šokaca – primjerice, proslava 700 godina spomena Berega i muzejski postav u Franjevačkom samostanu u Baču, što su priredile lokalne, regionalne i republičke vlasti“, dodaje Žigmanov.
Usporedo s tim, kako ističe, povećan je broj registriranih slučajeva etnički motiviranog nasilja, među kojima oštećenje Hrvatskog doma u Novom Slankamenu, obijanje prostorija i otuđenje imovine hrvatskog društva u Ljubi, grafiti mržnje spram Hrvata u Novom Sadu i Beogradu te je osnažen govor mržnje na društvenim mrežama.
U području obrazovanja, Grad Subotica i vojvođanska vlada „aktivno sprječavaju i onemogućuju donošenje ključnih dokumenata nužnih za osnutak obrazovnog centra za Hrvate, čime se krše ne samo propisi iz domaćeg zakonodavstva već se grubo osporava nekoliko članaka srpsko-hrvatskog Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina“, ističe uz ostalo Žigmanov.
Čelnik hrvatske manjine ukazuje na činjenicu kako više od dvije godine između Srbije i Hrvatske nije bilo bilateralnog susreta na najvišoj razini, što uvelike otežava europsku perspektivu Srbije.
On ističe da se sve navedeno bilježi nepuna dva mjeseca prije održavanja izbora i da strahuje da to može ostaviti trajne negativne posljedice po budućnost Hrvata u Srbiji. Također smatra kako i Hrvatska mora osnažiti i češće očitovati interes za društveni položaj hrvatske manjine u Srbiji.