Zlatko Kramarić o mogućoj suradnji LS-a i HSLS-a

PREDSJEDNIK Liberalne stranke (LS) Zlatko Kramarić izjavio je danas da prošlotjedni razgovori LSa i HSLSa, koji su u javnosti izazvali iznenađenje, ne bi trebali čuditi jer su dio kontinuirane težnje LSa za stvaranjem jake alternative, liberalne opcije, koja će se suprotstaviti štetnoj bipolarizaciji hrvatske političke scene.

´Suradnja LS-a i HSLS-a je pokazatelj da su u Hrvatskoj političari spremni suspregnuti svoje taštine za opće dobro´, izjavio je Kramarić na današnjoj konferenciji za novinare i pozvao sve liberalne stranke na suradnju.

Naveo je da neke stranke vladajuće koalicije ´drže figu u džepu´ ili još nemaju prave odgovore na rastući utjecaj desnice, odnosno političke znakove, navodeći primjer jučerašnje pobjede HDZ-a na mjesnim izborima u Osijeku.

Razlike između LS-a i HSLS-a postoje, a pitanje koje se HSLS-u postavlja - je li liberalna stranka, može se isto postaviti i SDP-u - je li demokratska ili HNS-u - je li narodna stranka. ´Ako suradnja HSLS-a i LS-a izaziva nervozu, znači da smo napravili odličan politički potez´, rekla je glavna tajnica LS-a Helena Štimac-Radin.

Na političkoj sceni radi se na tome da nakon idućih izbora od liberalizma ne ostane ništa, i zato ta suradnja, ocijenila je i dodala kako nije doboro da postoje tri liberalne opcije, jer će to zbuniti birače.

Govoreći o zakonu o HRT-u Kramarić je rekao da se donosi samo radi donošenja i da neće biti ništa od transformacije državne u javnu televiziju.

Štimac-Radin osvrnula se na sutrašnji Svjetski dan ljudskih prava navodeći da su u Hrvatskoj ugrožena prava na rad i dostojan život od rada.

Ne bi se složila s izjavama ministra rada Davorka Vidovića koji visoko ocjenjuje zaštitu radničkih prava, jer tu ocjenu opovrgava podatak da 80.000 radnika mjesecima ne dobiva svoju plaću. Vlast, koja je demokratska, trebala bi biti osjetljiva na te probleme, ali nije, pa smo suočeni s pseudo socio-demokratskom vlašću, rekla je.

LS smatra da je potrebno donijeti ustavni zakon o nacionalnim manjinama koji neće ići ispod razine stečenih prava, a sve ostalo je izborni inžinjering. Ako bi predstavnici manjina u Sabor ulazili sa stranačkih lista, bilo bi to u funkciji povećanja broja zastupnika najjače stranke - SDP-a, rekla je Štimac-Radin.