Znanstveni skup o bosanko-humskim krstjanima

DVODNEVNI međunarodni znanstveni skup "Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu", na kojem sudjeluje tridesetak znanstvenika, otvoren je danas u Hrvatskom institutu za povijest, koji ga organizira sa sarajevskim Institutom za historiju.

Skup se održava u prigodi obilježavanja 800. obljetnice bilinopoljske abjuracije, jednog od važnijih događaja iz najranije povijesti srednjovjekovnog Bosanskog banata - odricanje od krivovjerja i prihvaćanje normi monaškog života Rimske Crkve od strane vodećih crkvenih dostojanstvenika.

Mnogi su pokušavali prisvojiti krstjane, od marksista koji su u njima vidjeli preteču socijalizma do Bošnjaka koji u njima nalaze vlastite korijene, a i naziva ih se različitim imenima, katolički izvori zovu ih patarenima, a pravoslavni bogumilima, rekao je akademik Franjo Šanjek, predsjednik Organizacijskog odbora.

Šanjek drži da bi skup trebao odgovoriti na pitanje tko su zapravo bosansko-humski krstjani i vidjeti što se napravilo u historiografiji, koja ih istražuje više od 150 godina, s obzirom da su ti stavovi nerijetko bili društveno-politički, etnički i ideološki obojeni.

Krstjani, jedna od najkontroverznijih tema bosanske povijesti, predmet su raznih mitoloških iskaza, istaknuo je Husnije Kamberović, direktor sarajevskog Instituta za historiju, izrazivši nadu da će skup te iskaze odbaciti i približiti ih povijesnoj istini.

Znanstvenici iz Hrvatske, BiH, Italije, Bugarske i Francuske predavanja izlažu u četiri tematska bloka - Društveno-politički aspekti povijesti Crkve bosansko-humskih krstjana, Krstjani u povijesnim vrelima, Religiozni aspekti Crkve bosansko-humskih krstjana i Bosansko-humski krstjani u kulturi i umjetnosti.