Znanstvenici locirali Atlantidu?

Skupina američkih znanstvenika tvrdi da je pronašla legendarno izgubljeno kraljevstvo Atlantide u vodama kod Cipra, javljaju u ponedjeljak mediji, no vodeći ciparski arheolog skeptičan je prema otkriću.

Prema pisanju The Telegrapha i agencije Associated press koju prenosi CNN, znanstvenici na čelu s Robertom Sarmastom koristili su se najnovijom sonarnom tehnologijom (hidrolokator) i dobili snimke morskoga dna u istočnom Mediteranu.

"Potpuno sam uvjeren da sam pronašao Atlantidu. Sonarne snimke morskoga dna između istočnog Cipra i Sirije pokazale su zidove podignute ljudskom rukom, jedan 3 kilometara dug, te jarke na dubini od 1,500 metara.

"Duljine se slažu točno s opisom akropole Atlantide kakvu je dao Platon", kazao je Sarmast uz napomenu da je mjesto nalazišta 80 kilometara jugoistočno od Cipra.

"Ima oko 60 specifičnih točaka koje se slažu s Platonovom pričom. Kako drugačije objasniti takav niz koincidencija", zapitao je.

Međutim, glavni arheolog zaposlen u vladi Cipra Pavlos Flourentzos skeptično je reagirao rekavši za agenciju AP kako je "potrebno pribaviti više dokaza".

Sarmast (38), koji je u protekle dvije i po godine pokušavao locirati izgubljeni grad što ga je opisao grčki filozof Platon, obratio se novinarima sa svojeg istraživačkog broda "Flying Enterprise" nakon šest dana snimanja morskoga dna.

Pri istraživanju je krenuo od podataka koje su u istočnom Mediteranu pribavile prethodno dvije ekipe, Rusi i Francuzi, a koristio se vrlo sofisticiranom sonarnom opremom.

"Poklapanje dimenzija i koordinata koje je dao naš sonar s Platonovim opisima toliko su točna da ako ovo nije Atlantida, onda je to najveća svjetska koincidencija", kazao je.

Ispitivanja dijela morskoga dna pokazala su da je ono nekada bilo iznad razine mora, rekao je istražitelj i dodao da je sada nemoguće dati "opipljive dokaze u obliku cigle i žbuke jer predmeti leže zakopani pod nekoliko metara sedimenata na dubini od 1,500 metara", ali je izrazio nadu da će "buduće ekspedicije moći otkriti sedimente te dati i fizičke dokaze".

Upitan bi li ruševine mogle biti ostaci nekog drugog potopljenog grada, Sarmast je odgovorio da se ostaci toliko slažu s Platonovim opisom da ne mogu biti nešto drugo.

Platon je opisao Atlantidu kao otok u zapadnom moru, što se općenito tumačilo kao Atlantski ocean. Potres je potopio otok.

Mitološka Atlantida je u svoje doba bila visoko civilizirana zemlja i u legendi je postala pojam za eutopiju. Engleski filozof Francis Bacon naslovio je svoju knjigu iz 1627., o idealnoj državi, Nova Atlantida.

Ciparski arheolog Flourentzos kazao je kako je moguće da Atlantida bude blizu Cipra.

"Mit o Atlantidi kružio je stoljećima i općenito se vjeruje da je ona negdje u Atlatnskom oceanu - otuda mu i ime. No drevne civilizacije u Mediteranu, poput Minojske na Kreti, nestale su u velikim vulkanskim erupcijama i potresima. Koliko znamo, moguće je da je Atlantida postojala u našoj regiji", rekao je.

Prema legendi otok je nestao u 24 dana, a taj se događaj zbio nekih 9500 godina prije nego li ga je Platon opisao.