Jednostavan uzorak sline mogao bi uskoro postati ključan alat za otkrivanje raka probavnog sustava, što bi predstavljalo znatno manje invazivnu alternativu postojećim dijagnostičkim metodama. Nova studija upućuje na to da se specifični mikrobni potpisi povezani s karcinomima želuca i debelog crijeva mogu prepoznati pregledom usne šupljine, piše Science Alert.
Karcinomi probavnog sustava među najčešćim su malignim bolestima i jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Njihova dijagnostika najčešće uključuje neugodne endoskopske preglede, no znanstvenici sada istražuju mogućnost prepoznavanja bolesti na drugom kraju probavnog trakta.
Istraživanje objavljeno u časopisu Cell Host & Microbe temelji se na usporedbi mikroba u uzorcima sline i stolice kod 507 osoba. Skupina je uključivala 77 pacijenata s rakom želuca, 86 s kolorektalnim karcinomom, 215 osoba s metaboličkim poremećajima poput hipertenzije i dijabetesa tipa 2 te kontrolnu skupinu od 129 zdravih pojedinaca.
"Mnoge vrste mikroba iz usne šupljine prisutne su i u crijevima, gdje se mogu razmnožavati", pojasnio je Jihyun Kim, sistemski biolog sa Sveučilišta Yonsei u Južnoj Koreji i glavni autor studije. "Ta su nas opažanja navela na pitanje sele li se oralni mikrobi u probavni trakt i zadržavaju li se tamo drugačije kod osoba koje boluju od raka."
Povišen protok bakterija prema crijevima
Analizom gena mikroba u uzorcima, znanstvenici su stvorili mjeru koju su nazvali indeks usta-stolica (MF indeks).
Njime se utvrđuje u kojoj su mjeri isti mikrobi prisutni i u slini i u stolici iste osobe. Istraživanje je pokazalo da je MF indeks bio znatno povišen kod osoba s rakom probavnog sustava u usporedbi sa zdravim ljudima, što znači da kod pacijenata s rakom više oralnih mikroba migrira dublje u crijeva. Takav porast nije zabilježen kod osoba s metaboličkim poremećajima.
"Prisutnost bakterija povezanih s ustima u crijevima pacijenata s rakom nije bila posve neočekivana", kaže epidemiologinja Sun Ha Jee sa Sveučilišta Yonsei. "Ono što nismo u potpunosti predvidjeli jest kako se taj signal razlikovao među skupinama bolesti, koliko se toga moglo otkriti samo iz oralnih uzoraka i koliko je to ovisilo o načinu na koji su mikrobne značajke prikazane."
Preciznost veća od standardnih probira
Testovi temeljeni na uzorcima sline pokazali su se preciznijima u otkrivanju znakova kolorektalnog karcinoma od nekih standardnih alata za probir, poput testa na okultno krvarenje u stolici. Taj test traži tragove krvi, no često daje lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate. Problem je u tome što ne krvare svi kancerogeni ili prekancerogeni polipi, pa ih se može previdjeti, dok se krv može pojaviti i zbog drugih stanja, poput hemoroida.
Osim toga, uzimanje uzorka stolice većini je ljudi neugodno iskustvo. Kad bi mogli birati, pacijenti bi vjerojatno radije dali uzorak za ispiranje usta. "Bilo je izvanredno vidjeti da se informacije povezane s rakom mogu dobiti samo iz oralnih uzoraka", izjavio je gastroenterolog Yong Chan Lee. "Iako je samo mali dio varijanti oralnih bakterija otkriven i u crijevima, modeli izgrađeni isključivo na tim oralnim značajkama mogli su razlikovati pacijente s rakom od zdravih pojedinaca."
Potrebna su daljnja istraživanja
Iako se radi o važnom koraku, predstoji još mnogo posla prije nego što se oralni testovi počnu klinički koristiti. Znanstvenici još nisu sigurni zašto ta veza postoji. Nije jasno pridonose li bakterije iz usta razvoju raka kada dospiju u crijeva ili, obrnuto, rak olakšava njihovu migraciju i opstanak. Moguće je da su oba procesa u igri.
Buduća istraživanja ispitat će tu uzročno-posljedičnu vezu, raditi na razvoju osjetljivijih verzija testa i procijeniti njegovu točnost kod pacijenata kojima rak još nije dijagnosticiran.