Znanstvenici tvrde da su po prvi put uspjeli "pomladiti" ljudske jajne stanice, što predstavlja napredak koji bi mogao revolucionirati stope uspješnosti izvantjelesne oplodnje (IVF) za starije žene. Ovo revolucionarno istraživanje sugerira da bi se defekti povezani sa starenjem, koji uzrokuju genetske greške u embrijima, mogli preokrenuti dodavanjem ključnog proteina u jajne stanice, piše The Guardian.
Kada su jajnim stanicama doniranim od pacijentica na liječenju neplodnosti mikroinjekcijama ubrizgali protein, pokazalo se da imaju gotovo dvostruko manju vjerojatnost za pojavu defekta u usporedbi s netretiranim stanicama. Ako se ovi rezultati potvrde u opsežnijim kliničkim ispitivanjima, ovaj pristup ima potencijal značajno poboljšati kvalitetu jajnih stanica, što je glavni uzrok neuspjeha IVF-a i pobačaja kod starijih žena.
"Sveukupno možemo gotovo prepoloviti broj jajnih stanica s abnormalnim kromosomima. To je vrlo značajno poboljšanje", izjavila je profesorica Melina Schuh, direktorica na Institutu Max Planck za multidisciplinarne znanosti u Göttingenu i suosnivačica tvrtke Ovo Labs, koja planira komercijalizirati ovu tehniku.
"Većina žena u ranim 40-ima ima jajne stanice, ali gotovo sve jajne stanice imaju netočan broj kromosoma", dodala je Schuh. "To je bila motivacija za rješavanje ovog problema." Nalazi su jučer predstavljeni na Britanskoj konferenciji o plodnosti u Edinburghu i objavljeni su kao pred-tisak na znanstvenoj stranici Biorxiv.
Pad kvalitete jajnih stanica glavni je razlog zašto stope uspješnosti IVF-a drastično opadaju s dobi žene, te zašto raste rizik od kromosomskih poremećaja poput Downovog sindroma. Prema najnovijim podacima iz Ujedinjenog Kraljevstva, za pacijentice mlađe od 35 godina prosječna stopa živorođene djece po prenesenom embriju iznosi 35%, dok za žene u dobi od 43 do 44 godine ta stopa pada na samo 5%.
Prosječna dob pacijentica koje u Velikoj Britaniji prvi put kreću na liječenje neplodnosti sada je iznad 35 godina.
Dr. Agata Zielinska, suosnivačica i suizvršna direktorica tvrtke Ovo Labs, rekla je: "Trenutno, kada je riječ o ženskoj neplodnosti, jedino rješenje koje je dostupno većini pacijentica je pokušaj IVF-a više puta kako bi se, kumulativno, povećala vjerojatnost uspjeha. Ono što mi zamišljamo jest da bi mnogo više žena moglo začeti unutar jednog IVF ciklusa."
Najnoviji pristup cilja na ranjivost u jajnim stanicama povezanu s procesom mejoze, tijekom kojeg spolne stanice - jajne stanice ili spermiji - odbacuju polovicu svog genetskog materijala kako bi se mogle spojiti i stvoriti embrij. U jajnim stanicama, to zahtijeva da se 23 para kromosoma u obliku slova X poravnaju duž središnje osi.
Prilikom oplodnje, stanica se dijeli, a parovi kromosoma se - u idealnom slučaju - uredno razdvajaju kako bi nastala stanica s točno 23 pojedinačna kromosoma od majke, dok ostatak donosi spermij.
Međutim, kod starijih jajnih stanica, veze koje drže parove kromosoma zajedno slabe, pa se oni mogu blago ili potpuno odvojiti i prije oplodnje. U tom slučaju, kromosomi se ne poravnavaju pravilno i kaotično se kreću unutar stanice. Kada se takva stanica podijeli, kromosomi se ne razdvajaju simetrično, što rezultira embrijem s previše ili premalo kromosoma.
Profesorica Schuh i njezini kolege ranije su otkrili da se razina proteina Shugoshin 1, koji djeluje kao svojevrsno ljepilo za parove kromosoma, smanjuje s godinama. U najnovijim eksperimentima na mišjim i ljudskim jajnim stanicama, otkrili su da mikroinjekcije ovog proteina mogu preokrenuti problem preranog odvajanja kromosoma.
Koristeći jajne stanice donirane od pacijentica s klinike za plodnost Bourn Hall u Cambridgeu, utvrdili su da se broj jajnih stanica s defektom smanjio s 53% u kontrolnoj skupini na 29% u tretiranim jajnim stanicama.
Sličan trend primijećen je i kod žena starijih od 35 godina (pad sa 65% na 44%), iako taj rezultat nije bio statistički značajan, što znanstvenici pripisuju malom broju tretiranih jajnih stanica u toj dobnoj skupini - samo devet.
"Ono što je zaista lijepo jest da smo identificirali jedan protein koji s dobi opada, vratili ga na mladenačke razine i to ima veliki učinak", rekla je Schuh. "Ovim pristupom samo ponovno uspostavljamo mlađu situaciju."
Važno je napomenuti da ovaj pristup ne bi produžio plodnost izvan menopauze, kada se iscrpi rezerva jajnih stanica. Osim intracitoplazmatske injekcije spermija (ICSI), trenutno ne postoje tretmani koji uključuju mikroinjekcije u jajne stanice.
Međutim, tim ne predviđa sigurnosne probleme i već je u pregovorima s regulatornim tijelima o pokretanju kliničkog ispitivanja. Ključno pitanje bit će hoće li vidljiva poboljšanja u kvaliteti jajnih stanica doista rezultirati embrijima s manje genetskih pogrešaka.
Dr. Güneş Taylor sa Sveučilišta u Edinburghu, koja nije bila uključena u istraživanje, opisala je nalaze kao "zaista obećavajuće". "Ovo je zaista važan rad jer su nam potrebni pristupi koji djeluju na starije jajne stanice jer je to točka u kojoj se većina žena pojavljuje", rekla je. "Ako postoji jednokratna injekcija koja značajno povećava broj jajnih stanica s pravilno organiziranim kromosomima, to vam daje bolju početnu točku."