Pauković je gradskim vijećnicima predstavio poslovanje Sladorane, podsjetivši kako je 2001. izišla iz stečaja, u kojem se našla kad je propala Županjska banka, a zatim ju je financijski konsolidirala država, te je lani ostvarila ukupn 432 milijuna kuna prihoda te proizvela nešto manje od 50 tisuća tona šećera.
Do očekivana ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2007. Sladorana kani povećati godišnju proizvodnju šećera na 80.465 tona, od čega bi 60 posto bilo izvezeno na tržište EU-a, te ostvariti više od 500 milijuna kuna prihoda.
"Još 2001. zacrtali smo model privatizacije po kojemu bi većinski vlasnici Sladorane postali zaposlenici, kooperanti i Uprava", rekao je Pauković. Dodao je da u tvrtki radi 350 stalnih zaposlenika, a s proizvodnjom šećerne repe povezana je i egzistencija oko 800 obiteljskih gospodarstava.
Privatizaciju Sladorane po modelu tzv. radničkog dioničarstva na sjednici Gradskog vijeća poduprli su i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, sindikalni predstavnici Sladorane, Zaposleničko vijeće i županijska Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Predsjednik Koordinacije Ivan Čačić rekao je da je u Sladorani zaposleno 147 branitelja, a među kooperantima ih je 312.
Županjski gradonačelnik Ivan Grigić naglasio je kako su "prve privatizacije županjskih poduzeća, provedene 1996., isisale kapital iz županjskog gospodarstva, a rezultat je bio 'Županja grad u stečaju'".
Vijećnici su poduprli i prijedlog župana Nikole Šafera da se u imenovanju novog Nadzornog odbora vodi računa o zastupljenosti predstavnika lokalne uprave i samouprave.
Također su zatražili da Vlada u dnevni red iduće sjednice uvrsti i raspravu o privatizaciji Sladorane.
Vlasnik Sladorane je država s 93 posto dionica.
(Hina) xždra ysp