SVEČANOM sjednicom Zajedničkog vijeća općina (ZVO) danas je obilježena obljetnica potpisivanja Erdutskog sporazuma kojim su se stekle pretpostavke da se u srpskoj agresiji na Hrvatsku privremeno okupirano područje hrvatskog Podunavlja vrati u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
"Sporazumom je uspostavljen mir i teritorijalna cjelovitost Hrvatske bez primjene sile, kao što su bile vojne operacije, čija se istinitost, opravdanost i vjerodostojnost procjenjuje pod lupom haških optužnica", ocijenio je Ajduković.
Zbog nedosljednog provođenja Erdutskog sporazuma, pravna nesigurnost građana srpske nacionalnosti ogleda se, kako je ocijenio, kroz "još uvijek neprovedenu reviziju optuženih i pravosudnih akata u vezi s optužbama za ratne zločine".
Po Ajdukoviću, u Hrvatskoj je izdan "neprimjeren broj tjeralica" vezanih uz sumnju u počinjenje ratnih zločina. "U ovom trenutku ima ih više od 5500, od kojih se više od 4000 tjeralica odnosi na pripadnike srpske zajednice", rekao je istaknuvši kako se ZVO zauzima za dosljedno provođenje Ustava i Zakona RH, posebice Zakona o amnestiji i konvalidaciji te akata o osnivanju ZVO-a i Sporazuma saborskih zastupnika SDSS-a i Vlade RH od 18. prosinca 2003.
Ustvrdio je kako je proteklih godina od potpisivanja Erdutskog sporazuma "došlo samo do pune integracije teritorija Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH, ali ne i ljudi srpske nacionalnosti kao ravnopravnih građana i državljana Republike Hrvatske".
Voditelj ureda OESS-a u Vukovaru Valeriu Florean ocijenio je Erdutski sporazum vrlo važnim dokumentom za daljnji život na području hrvatskog Podunavlja, ali i za mir u cijeloj regiji.
Erdutski sporazum potpisan je 12. studenoga 1996. Njegovim potpisivanjem počeo je proces mirne reinegracije hrvatskog Podunavlja, koji je završio 15. siječnja 1998. Time je okončana i misija UN-a u Hrvatskoj, a počeo povratak i obnova hrvatskog Podunavlja.