JEDNA OD stvari o kojoj ste vjerojatno nekad razmišljali je zašto baš vozimo desnom stranom ceste, dakle suprotno od - recimo - Britanaca? Možda vam se čini bizarnim i pomalo bahatim da britanski vozači ostaju na lijevoj strani, jer većina svijeta vozi desno, ali oni nisu jedini. Oko 35 posto svjetske populacije čini isto, uključujući vozače u ogromnim zemljama kao što su Indija, Japan, Australija…
Izvorno su gotovo svi putovali lijevom stranom ceste. Međutim, tada je način transporta bio sasvim drugačiji od današnjeg.

Za početak, zamislite četiri noge umjesto četiri kotača. Za srednjovjekovne mačevaoce na konjima bilo je logično držati se lijeve strane kako bi im desna ruka bila bliže protivnicima. Ona u kojoj su držali mač, naravno, iako se smatra da je bilo negdje 10 do 15 posto ljevorukih vitezova.

Uzjahivanje i sjahivanje također je bilo lakše s lijeve strane konja, a znatno sigurnije uz rub ceste nego na sredini. Zašto su onda ljudi prestali putovati lijevom stranom?

Desna ruka slobodna za bič

Stvari su se promijenile krajem 18. stoljeća kada su velika kola koja je vuklo nekoliko pari konja korištena za prijevoz poljoprivrednih proizvoda u Francuskoj te današnjim Sjedinjenim Američkim Državama.

U nedostatku vozačevog sjedala u kolima, vozač je sjedio na stražnjem lijevom konju, sa slobodnom desnom rukom da može koristiti bič kako bi držao konje u pokretu. Kako je sjedio s lijeve strane, htio je da druga kola prođu s njegove lijeve strane pa se držao desne strane ceste. I tako je rođena vožnja po upravo toj strani ceste.

Doduše, tradicionalna britanska vlada odbila je odustati od načina prometovanja lijevom stranom te je 1773. uvela Opći zakon o cestama, koji je poticao prometovanje lijevom stranom. To je kasnije postalo čak i zakon zahvaljujući Zakonu o cestama iz 1835. 

U međuvremenu je postrevolucionarna Francuska, pod svojim ljevorukim vladarom Napoleonom, prihvatila trajno premještanje na desnu stranu ceste. Usred sve te zbrke u vožnji, Britanci i Francuzi su širili svoju moć diljem svijeta. Kao dio svoje brze kolonizacije inzistirali su da zemlje koje su okupirali voze "njihovom" stranom ceste.

Ovo objašnjava zašto bivše britanske kolonije poput Australije, Novog Zelanda i Indije voze lijevom stranom, dok bivše francuske kolonije poput Alžira, Obale Bjelokosti i Senegala voze desnom stranom.

Japan su inspirirali Britanci

Uzgred: ako se pitate zašto Japan, dva su razloga. Prvi je što je još tijekom Edo perioda, koji je trajao od 1603. do 1868. godine, bilo određeno da se promet odvija lijevom stranom ceste. Kasnije je to samo zapečaćeno kada su Britanci krenuli graditi željezničke pruge širom Japana, usput uvozeći svoje automobile s volanom na desnoj strani.

Ono što je odredilo dominantnu prometnu traku dogodilo se, naravno, u SAD-u. Kada je Henry Ford predstavio svoj Model T 1908., vozačevo sjedalo bilo je lijevo, što znači da bi automobili morali voziti desnom stranom ceste kako bi putnici sprijeda i straga mogli izaći iz automobila na rubnik.

Prema National Geographicu, to je utjecalo na promjenu u mnogim zemljama: Kanada, Italija i Španjolska prešle su na vožnju desnom stranom 20-ih godina prošlog stoljeća, a većina istočne Europe slijedila je taj primjer 1930-ih. Tek 1967. godine (i zahvaljujući oko 120 milijuna dolara iz džepa investicije svoje vlade) i švedski su vozači počeli voziti desnom stranom. Međutim, britanski vozači ostaju na lijevoj strani, a to se vrlo vjerojatno nikada neće promijeniti.