DOK NJEMAČKA slavi pobjedu u borbi za ublažavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem, koja bi trebala stupiti na snagu 2035. godine, iz Bruxellesa poručuju da Berlin žuri s najavama i da konačna odluka još nije donesena. Sve će biti jasnije sutra, 16. prosinca, kada Europska komisija treba predstaviti svoj ključni automobilski paket, koji uključuje i reformu spornog zakona, piše Politico.

Osim reforme zakona koji praktički zabranjuje prodaju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, paket će sadržavati i novu inicijativu za prelazak korporativnih voznih parkova na ekološki prihvatljivija vozila. Zabrana je izazvala val kritika, osobito u Njemačkoj, a Manfred Weber - čelnik Europske pučke stranke (EPP) desnog centra - već se pohvalio kako je s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom uspio prisiliti Komisiju na popuštanje.

Prošlog četvrtka Weber je njemačkim medijima izjavio da je "tehnološka zabrana motora s unutarnjim odgođena". No, iz Bruxellesa stiže poruka: "Ne tako brzo". Jedan visoki rukovoditelj iz automobilske industrije tvrdi kako mu je više dužnosnika Komisije reklo da još uvijek ne znaju što će točno sadržavati najava planirana za utorak.

Ogromni su ulozi

Ulozi su ogromni. Automobilska industrija čini oko 9 posto BDP-a Europske unije i osigurava oko 7 posto svih radnih mjesta. Sektor, zajedno sa zemljama u kojima ima ključnu ulogu, već dugo traži ublažavanje zakona koji od 2035. brani prodaju novih automobila s emisijom CO2. Industrija se suočava s trostrukom krizom: trgovinskim ratom koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, rastućom konkurencijom iz Kine i sporijom prodajom na domaćem tržištu koja se nikad nije oporavila od pandemije. Proizvođači se žale da ne mogu dovoljno brzo povećati prodaju električnih vozila kako bi opstali.

Taj su poziv, predvođen Njemačkom, podržale i druge zemlje sa snažnom automobilskom industrijom - Italija, Poljska, Slovačka i Češka.

Višemjesečni otpor potaknuo je predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen, također Njemicu i članicu Weberove političke obitelji, da obeća automobilski paket koji se očekuje ovog tjedna. Ona se sastala s Weberom i Merzom kako bi razradili detalje, nakon čega je čelnik EPP-a objavio da je postignut dogovor o smanjenju cilja smanjenja emisije CO2 za 2035. sa 100 na 90 posto. "Ovo je važan signal cijeloj automobilskoj industriji. I osigurava desetke tisuća industrijskih radnih mjesta", objavio je.

Sukobljeni narativi

Merz i Weber održali su i konferenciju za novinare u petak, 12. prosinca. "Ne dovodimo u pitanje ciljeve, ali moramo ići drugačijim putem da bismo ih postigli", rekao je Merz. Proglašenje pobjede politički je važno za Webera, koji nadolazeći vikend provodi na konferenciji svoje njemačke stranke. I Merz i EPP vodili su kampanju upravo na obećanju ukidanja ovog zakona.

No, unatoč Weberovim trijumfalnim izjavama, dva dužnosnika s izravnim saznanjima o raspravama rekla su za Politico da dogovor o smanjenju na 90 posto nije konačan zbog otpora unutar kolegija povjerenika. Komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar, dok je Weberov ured ustrajao na tvrdnji da je dogovor postignut.

Povjerenici i njihovo osoblje pregledavaju prijedlog reforme kako bi dali svoje mišljenje prije predstavljanja paketa, no vremena je sve manje. Istovremeno, klimatski aktivisti upozoravaju da bi ublažavanje ciljeva za 2035. moglo potkopati klimatske ciljeve cijelog bloka.

"U svijetu gdje praktički svi znaju da je baterijski električni pogon budućnost, ovo je kratkoročna strategija koja će imati razorne posljedice za buduću konkurentnost", stoji u priopćenju nevladine organizacije Transport & Environment.

Dužnosnici Komisije upozoravaju da bi smanjenje praga sa 100 na 90 posto značilo da bi otprilike četvrtina automobila prodanih nakon 2035. i dalje imala neki oblik motora s unutarnjim izgaranjem - bilo da se radi o hibridima ili električnim automobilima s "produživačem dometa", malim motorom koji puni bateriju.

Odluka na glavnim gradovima

Što god Komisija predloži u utorak, o tome će se na kraju morati pregovarati s Europskim parlamentom i Vijećem EU-a, gdje se očekuje žestok otpor bilo kakvom ublažavanju ciljeva za 2035. godinu.

Francuska, primjerice, traži fleksibilnost za proizvođače automobila ako se najmanje 75 posto dodane vrijednosti njihovih modela proizvodi u EU te ako sadrže ključne komponente iz Unije, poput elektronike i baterija. Međutim, Njemačka se tome protivi, strahujući od pokretanja globalnog trgovinskog rata sa SAD-om i Kinom.

Španjolska je prošlog četvrtka poslala pismo Ursuli von der Leyen, pozivajući je da ne mijenja cilj za 2035. godinu. U pismu, u koje je Politico imao uvid, tvrdi se da su proizvođači već dobili ustupke kada je Komisija ublažila ovogodišnje ciljeve emisija, poštedjevši ih mogućih kazni.

"Svako dodatno ublažavanje riskiralo bi izazivanje značajnog kašnjenja u investicijama u modernizaciju... povećavajući vjerojatnost zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta diljem EU-a", stoji u španjolskom pismu.

Unatoč snažnom pritisku iz Berlina za radikalnom promjenom zakona, čak je i član Weberove stranke, njemački europarlamentarac Peter Liese, upozorio da "maksimalno 10 posto problema uzrokuju europski propisi".

"Bez obzira na to što učinimo s regulativom o CO2 za osobne automobile, čak i ako bismo je u potpunosti ukinuli, to ne bi dovelo do toga da se njemačka i europska automobilska industrija podigne poput feniksa iz pepela", napisao je Liese u nedavnom autorskom članku.