IZA IZRAČUNA zaustavnog puta u teoriji stoji relativno jednostavna fizika, ali u praksi se to itekako može promijeniti.

Zaustavni put uključuje niz čimbenika, od onih logičnih i odmah uočljivih poput trenutne brzine i izvedbe kočnica, pa do niza drugih čimbenika poput stanja ceste, guma ili pak vremena reakcije samog vozača. Njemački autoklub (ADAC) posvetio se ovoj temi i otkrio kako najjednostavnije izračunati zaustavni put, piše Revija HAK. Krenimo redom. 

Vrijeme reakcije 

Prvo krećemo od vremena reakcije. U ADAC-u procjenjuju kako se radi o vremenu od 0.8 do 1.2 sekunde, čemu se može dodati i 0.2 sekunde, koliko treba da kočnice počnu djelovati punim intenzitetom. Put koji vozilo prijeđe dok vozač reagira, pritisne kočnicu i auto počne kočiti izračunava se tako da se trenutna brzina podijeli s deset i potom pomnoži s 3.

Dakle, ako vozite 60 km/h, udaljenost koje vozilo prijeđe dok počne kočiti je 18 metara. Ako pak vozite 100 km/h, prijeći ćete 30 metara prije nego što automobil krene usporavati. 

Put prijeđen do početka kočenja: (brzina [km/h]/10) x 3 = ___ [m]

Put kočenja

Ako se u obzir uzme "normalno" kočenje na ravnoj prometnici, put se procjenjuje tako da trenutnu brzinu podijelite s deset i potom pomnožite s dobivenim brojem. Dakle, ako vozite 60 km/h, govorimo o 36 metara, a ako je to 100 km/h, tu gubimo još 100 metara. 

Put Kočenja: (brzina [km/h]/10) x (brzina [km/h]/10) = ___ [m]

Zaustavni put

Rezime bi bio da će nam za zaustavljanje s brzine od 60 km/h trebati ukupno 54 metra (18 + 36), a s brzine od 100 km/h čak 130 m. 

Pritom valja imati na umu da ovo nije kočenje u nuždi. Nađete li se u opasnosti i stisnete li kočnicu do kraja, zaustavni put kod kočenja će se prepoloviti, pa govorimo o zaustavnom putu od 36 m (18+18 m), odnosno 80 m (30+50) ako kočite s brzine od 100 km/h.

Bitno je upamtiti da se put kočenja ne povećava linearno s brzinom, već s kvadratom brzine. Dakle, ako udvostručite brzinu, recimo sa 60 na 120 km/h, zaustavni put će se produžiti četiri puta. 

Dodatno valja imati na umu još neke čimbenike zbog kojih je ovo samo okvirni izračun. Naime, osim što se vrijeme reakcije razlikuje od vozača do vozača, na zaustavni put drastično utječu stanje guma i kolnika (trenje), nagib ceste, kao i još niz drugih čimbenika. Naravno, sve počinje od kočničkog sustava za čije optimalno djelovanje moraju sve komponente biti ispravne.