BATERIJE su najskuplji dio električnih automobila. I kod jeftinijih i skupljih modela vrijede oko polovice automobila, zbog čega automobili na struju i jesu tako skupi.

Proizvođači automobila pokušavaju naći način za smanjenje njihove cijene. Topspeed.com navodi primjere kako to postići.

Jedan od najjednostavnijih načina je proizvodnja većih baterija. Svaka baterija električnog vozila sastoji se od niza baterijskih ćelija. Velik dio cijene proizvodnje baterija odnosi se na strojni ili ljudski rad potreban da se napravi svaka ćelija.

Trošak je sličan neovisno o njihovoj veličini, a ako se rade veće, onda ih je potrebno manje. Drugim riječima – proizvodnja većih baterija rezultira s manje rada, a time i manjim troškovima, piše Forbes.

Osim toga, konstrukcija velikih baterija je jednostavnija jer je sastoji od manjeg broja većih ćelija. Za njih je potrebno manje držača i električnih terminala.

Litiju cijena pada, ali je ograničeni resurs

Vijesti o cijeni litija nisu posebno atraktivne medijima. Jedini u kojima takve vijesti prolaze su poslovni mediji, u kojima se pad cijene litija često prikazuje kao negativan događaj.

Kako je potražnja za litijem rasla, tako se širila i industrija rudarstva litija. Drugim riječima, ponuda se povećala, što je smanjilo njegovu cijenu. Manja spremnost na električna vozila od očekivane također je pozitivna za cijenu jer smanjuje očekivanu potražnju za litijem.

Zbog tog pada cijene, stare baterije trenutačno je isplativije baciti, nego reciklirati kako bi se iskoristili metali u njima. Stopa recikliranja baterija u svijetu iznosi tek pet posto.

No, pad cijena litija neće biti vječan jer je litij ograničeni resurs. Kako u budućnosti bude padala količina neiskopanog litija, tako će njegova cijena ponovno početi rasti.

Umjetna inteligencija bolje razumije baterije od ljudi

Umjetna inteligencija mogla bi učiniti baterije dugoročnijima i tako smanjiti potražnju za novim baterijama. Kad se uspoređuju trenutačne jezične i spisateljske sposobnosti umjetne inteligencije, one nisu baš nešto. Dobar primjer su chatbotovi koji u pravilu ne daju jednako dobro iskustvo kao razgovor s ljudskom podrškom.

S druge strane, umjetna inteligencija je odlična u usklađivanju uzoraka. Umjetna inteligencija zbog toga je bolja od ljudi u proizvodnji i korištenju baterija. Isto vrijedi i za dizajn baterija.

To je priča usporediva s pričom o automatskim mjenjačima u automobilima. Ljudi koji znaju izvući maksimum iz motora nekad su to bolje radili od automatskih mjenjača, a s vremenom i desecima godina poboljšanja se to promijenilo.

Umjetna inteligencija u stanju je prepoznati kako koji vozač vozi i stilu vožnje prilagoditi bateriju. Za osobu koja zahtijeva punu snagu prolaza dok bjesomučno poskakuje i vijuga kroz promet, automobil može naučiti odmah poslati puni val snage motoru kad god vozač pritisne papučicu gasa.

Za drugog korisnika koji je sklon dugim vožnjama, automobil može smanjiti ubrzanje automobila tako da se baterija manje opterećuje dok krstari autocestama.

Vozač ne mora raditi ništa, a umjetna inteligencija može prilagođavati bateriju: napuniti je na nešto višu razinu od optimalne ako vozač ide na duži put ili optimizirati hlađenje i grijanje baterije ako mu je važnija brža vožnja.

Umjetna inteligencija može uzeti u obzir stvari kao što su temperature okoline, povijest korištenja, navike punjenja i slične podatke. Na taj način može automatizirati održavanje baterije.

Baterija je i ono što najviše otežava masovni prelazak s automobila s unutarnjim izgaranjem na električne automobile. Kratki domet i dugo punjenje vezani su upravo uz bateriju. Kako se baterije budu unaprjeđivale, a njihova cijena smanjivala, udio električnih automobila u populaciji će rasti.