MNOGI se vozači pitaju mogu li kratke, gradske vožnje doista oštetiti motor više od dugih putovanja. Kratak i jasan odgovor je - da. Iako se definicija kratke vožnje može razlikovati, u ovom kontekstu smatrat ćemo je svakim putovanjem kraćim od 15 minuta ili desetak kilometara. Naravno, motor koji je prešao 15.000 kilometara isključivo u kratkim relacijama vjerojatno će biti u boljem stanju od onog s 200.000 kilometara s dugih putovanja, no razlika u trošenju mogla bi vas iznenaditi.

Problem je u radnoj temperaturi

Glavni razlog štetnosti kratkih vožnji jest taj što motor ne stigne postići svoju idealnu radnu temperaturu. Motori s unutarnjim izgaranjem složeni su sustavi čiji su mehanički i električni dijelovi dizajnirani za optimalan rad unutar određenog temperaturnog raspona. Prilikom pokretanja hladnog motora, ulju su potrebne dragocjene sekunde da se iz kartera probije do svih pokretnih dijelova koje treba podmazati. Hladno ulje je gušće od toplog, zbog čega cirkulira sporije.

Osim toga, različiti metali unutar motora - poput aluminija u klipovima i glavama cilindara te lijevanog željeza i čelika u drugim komponentama - imaju različite stope toplinskog širenja. Njihov precizan rad osiguran je tek kada dosegnu optimalnu temperaturu.

Posljedice vožnje s nezagrijanim motorom

Iako se problemi sa sporim protokom ulja i hladnim dijelovima riješe unutar nekoliko minuta rada motora, vožnja koja završi prije postizanja radne temperature stvara druge probleme.

Kod dizelskih motora, filtar čestica (DPF) ne može se dovoljno zagrijati da pokrene ciklus regeneracije, odnosno samočišćenja od nakupljene čađe. Kod benzinaca se, pak, mogu stvoriti naslage ugljika oko svjećica i usisnih ventila jer motor nije dovoljno vruć da ih sagori.

To ipak ne znači da biste trebali dugo ostavljati automobil da radi u praznom hodu kako bi se zagrijao. Vozila su dizajnirana za kretanje i svi sustavi najbolje funkcioniraju tijekom vožnje. Ako živite u gradu gdje su vam posao, trgovina i škola na nekoliko minuta vožnje, povremena vožnja autocestom od 30-ak minuta bez stajanja može se činiti kao gubitak vremena. 

Ne pati samo motor

Ako vas brže trošenje motora ne brine dovoljno, kratke vožnje štete i drugim sustavima. One zahtijevaju puno češće kočenje u odnosu na krstarenje autocestom. Na stotinu kilometara otvorene ceste kočnicu ćete upotrijebiti znatno rjeđe nego na istoj udaljenosti prijeđenoj u dvadesetak kratkih gradskih vožnji. Učestalo kretanje i zaustavljanje stavlja veće opterećenje na kočioni sustav.

Kratke relacije mogu prerano istrošiti i akumulator, čak i kod električnih vozila. Kod klasičnih automobila, elektropokretač povlači najviše struje pri paljenju, a kratka vožnja često nije dovoljna da alternator u potpunosti napuni akumulator.

S vremenom, to dovodi do njegovog pražnjenja. Kod električnih vozila, česte kratke vožnje između punjenja drže bateriju u plitkom ciklusu punjenja i pražnjenja, što dugoročno može rezultirati smanjenjem dometa. Najbolja praksa za baterije električnih vozila je izbjegavanje potpunog pražnjenja, održavanje napunjenosti između 20% i 80%, te punjenje do 100% samo za duža putovanja.