FOTO Zašto Rimčev C_Two ima retrovizore?

FOTO Zašto Rimčev C_Two ima retrovizore?

Foto: Rimac automobili

DAN NAKON svjetske premijere modela C_Two sliježu se dojmovi, ali i otvaraju mnoga pitanja. Jedno od njih vezano je uz potpuno novo područje u koje je Rimac hrabro ušao, a to je aerodinamika pa su se mnogi pitali zašto C_Two ima retrovizore.

Odgovor je vrlo jednostavan: zakonska regulativa kaže da svaki automobil mora imati najmanje dva retrovizora, jedan je lijevo kod vozača, a drugi u sredini. Automobili koji imaju kamere umjesto retrovizora dozvoljeni su samo u Japanu.

Svaki detalj je razrađen, tako i retrovizori

Karbon je kao kod pravog hipersportaša u apsolutnoj prevlasti, pa uz monocoque šasiju od jednog komada, od karbona su izrađeni i elementi karoserije. A osim što su sada strujno oblikovani, dobili su i niz dodataka poput raznih otvora, spojlera i krilaca. Tu je i neizostavan motiv kravate koji također utječe na optimizaciju strujanja zraka.

Apsolutno sve podređeno je funkciji, a opet izgleda dobro, komentari su onih koji su jučer uživo vidjeli automobil. Karbonski poklopci kotača su tu s razlogom da poboljšaju aerodinamiku, ali i da dopuste da zrak hladi keramičke kočnice. Čak i svjetla imaju svoju "ventilaciju“, pa se tako stražnja ukomponirala u tunele kroz koje struji zrak.

Automobil u sklopu aeropaketa ima aktivne elemente, pa je tako sprijeda protok zraka usmjeren kroz prednju masku i zatim kroz poklopac prema van, uz rad aktivnih flapsova. Isto radi i prednji "spliter" koji će hvatati i usmjeravati zrak za hlađenje kad je potrebno, a kada je aerodinamika prioritet sudjelovati u smanjenju otpora zraka. U optimalnim postavkama iznosi 0,28, bolje od većine automobila, ali ne i od Tesle Model S. Na popisu aktivnih elemenata je i stražnji spojler koji može poslužiti i kao zračna kočnica kod naglih kočenja. Konačno, tu je i glatka podnica vozila s optimiziranim opstrujavanjem i flapsovima koji po potrebi usmjeravaju zrak za hlađenje baterija. I sve između je pak strujno oblikovano, vjerojatno u NACA profilima kakvi se koriste u zrakoplovnoj industriji i brodogradnji.

I u takvom ozračju gdje je svaki detalj razrađen mnogi su postavili pitanje zašto je Rimac zadržao klasične retrovizore, a nije umjesto njih postavio dodatne kamere. Time bi se smanjio otpor zraka za koji postotak, ali i buka vjetra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Retrovizor jučer i danas

Retrovizori ili ogledala u automobilu služe za nadzor okoline iza automobila. Najčešće ih je tri, jedan središnji u autu i jedan na svakom boku. Kroz povijest su se mijenjali oblikom, pozicijom i funkcijama.

U pogledu pozicije s vremenom su se pomicali prema vozaču pa su s prednjeg blatobrana polako došli do vrata. Dio automobila je zbog svoje konstrukcije, ali i nekih drugih razloga zadržao konstrukciju s vlastitim nosačem u vratima, a to rješenje koristi upravo C_Two. I dok su prvi retrovizori bili fiksni, kasnije su se mogli i podešavati, prvo izvana, a poslije i iznutra. Konačno je stiglo i električno podešavanje, a tu su još bili i automatsko sklapanje te danas standardni grijači.

Osim što se mijenjao materijal i način prikaza slike, retrovizor je s vremenom dobio i dodatne funkcije, pa je tako moda postala da njihovo kućište nosi signalno svjetlo pokazivača smjera. To se pokazalo i vrlo korisnim rješenjem, jer su takva svjetla vidljivija od onih u blatobranima. Druga bitna stvar sa stanovišta sigurnosti je signalna lampica za provjeru mrtvog kuta. Kad ona zasvijetli auto vam je u mrtvom kutu, pa pri prestrojavanju ili skretanju ne morate istegnuti vrat da biste provjerili što se dešava na bokovima odmah iza auta.

Unutrašnji retrovizor je, ako ne vozite auto tipa Renault 4 starijeg godišta, smješten u sredini gore i nosačem vezan za staklo. Kod skupljih automobila je samozatamnjujući, a bilo je i pokušaja da se u njega integrira prikaz kamere.

Retrovizor sutra

U budućnosti se očekuje da bi retrovizori koji se na automobilima nalaze još od početka Prvog svjetskog rata mogli nestajati. Prvi korak će biti neko rješenje gdje će biti zadržani svojevrsni nosači, no na njima će umjesto kućišta retrovizora biti kamere koje će projicirati sliku na kokpitu ispred vozača.

Najbolji primjer takvog rješenja je ionako svemirski BMW i8 u konceptnom Mirrorless izdanju. To rješenje se pokazalo ne samo sigurnijim, nego i boljim sa stanovišta performansi. Manje tijelo koje strši iz forme automobila znači i manji otpor zraka, a time i bolje performanse vozila i manju buku.

BMW je jedan od glavnih inicijatora da se i zakonski omogući ovakvo korištenje koje još uvijek nije moguće. Prema trenutnom razvoju stvari prvi koji je dopustio primjenu kamera umjesto retrovizora je Japan, i to od 2016. godine. Sada se očekuju promjene u Europi i Americi. Zakon je tu vrlo jasan i zahtijeva da auto ima jedan retrovizor u sredini automobila te jedan vanjski s vozačke strane, i tako već desetljećima. Suvozački je stvar osobnog afiniteta.

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije retrovizora i njihove ugradbe na motorna vozila ne spominje nikakve mogućnosti izostanka retrovizora na automobilu, ali zato detaljno propisuje što retrovizor mora pružati. Također, Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama u čl. 58 definira da vozilo mora imati najmanje dva zrcala, osim ako se radi o vojnim vozilima.

Ako retrovizori doista odu u povijest, mnogi će morati proći težak put privikavanja. Jer krunice, CD-i i borići gube svoje počasno mjesto u automobilu. S druge strane, ako kamera otkaže poslušnost auto će morati imati neko dodatno rješenje koje će omogućiti daljnju sigurnu vožnju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara