PEDESETIH godina prošlog stoljeća dogodio se veliki kulturni zaokret u kojem se na filmu počela otvorenije prikazivati seksualnost. Jedna od ključnih figura tog razdoblja bila je Brigitte Bardot, koja je svojim izgledom i stavom prkosila tadašnjim društvenim normama. Postala je simbol nove, slobodnije ženstvenosti i brzo privukla pažnju publike. Njezin proboj obilježio je film "I Bog stvori ženu" (And God Created Woman) iz 1956. godine u režiji Rogera Vadima.

Film prati mladu i slobodoumnu Juliette, koju glumi Bardot, a koja svojim ponašanjem izaziva skandale u maloj zajednici. Okružena je muškarcima koji su očarani njezinom pojavom, ali i zbunjeni njezinom neovisnošću i željama. Njezina seksualnost i impulzivnost pokreću radnju i odnose među likovima. Upravo takav prikaz žene bio je nešto što publika dotad nije imala priliku vidjeti, piše Far Out Magazine.

Unatoč kontroverzama, Bardot je ubrzo postala zvijezda

Posebnu pažnju izazvali su prizori koji su za to vrijeme smatrani izuzetno provokativnima. Bardot se pojavljuje u scenama koje naglašavaju njezinu tjelesnost i senzualnost, poput ležanja na suncu ili plesanja u zanosu. Takvi prizori šokirali su dio publike i izazvali burne reakcije. Film je zbog toga u pojedinim državama SAD-a bio cenzuriran i čak zabranjen.

Unatoč kontroverzama, film je postigao velik uspjeh i Bardot je ubrzo postala svjetska zvijezda. Zabrane nisu dugo trajale jer su se društveni stavovi brzo mijenjali. Publika je počela prihvaćati otvoreniji prikaz seksualnosti na filmu. "I Bog stvori ženu" tako je postao jedno od ključnih djela tog razdoblja.

Bardot je kroz ovaj film postala simbol seksualne slobode, ali i predmet kritika. S jedne strane predstavljala je novu sliku žene, a s druge je često bila prikazivana kroz perspektivu koja je naglašavala njezin izgled. Njezin utjecaj bio je ogroman i obilježio je popularnu kulturu desetljećima. Ostala je zapamćena kao jedna od najvažnijih figura u promjeni načina na koji se žene prikazuju na filmu.