Njegov cinizam i karizmatičnu nonšalanciju samo je jedan redatelj znao iskoristiti
KAO ŠTO je John Ford redovno koristio Warda Bonda ili Andyja Devinea, Alfred Hitchcock recimo Lea G. Carrolla, David Lynch svog Jacka Nancea, isto tako ako vidite Wesleyja Addyja, dobra je šansa da se pred vama nalazi film u režiji velikog Roberta Aldricha. Jako je lijepo kad redatelj ima svog pouzdanog pješadinca kojem uglavnom ne daje ni premalo ni previše, ali u kog ima bezrezervno povjerenje.
Nema nekog razloga zašto drugi nisu našli u Addyju ono što je Aldrich našao, jer pored Robertovih pet djela Wesley Addy je igrao u još svega 15-ak njih u cijeloj karijeri. Možda je razlog što se njegova karizmatična nonšalancija ne može baš uvijek uklopiti u likove koji ne bi ni trebali imati previše karaktera u sebi, već služiti isključivo živoj pozadini glavnih dešavanja, no to nije opravdanje što nije dobivao onda veće uloge ako bi već u manjima bio previše vidljiv.
Svejedno, Addyja znamo iz Kiss me deadly, Big knife, The Grissom gang, a jedan je od nekolicine aktera i Što se dogodilo s Baby Jane? i Tiho tiho, Charlotte, dvije leđa-o-leđa trileristične kolaboracije Aldricha i Bette Davis iz kojih je vrištao teror. Tih pet filmova je odradio sa svojim omiljenim autorom i uglavnom s omiljenom žutom, limenom zvijezdom na prsima, jer tako mu je život nametao da igra policijske djelatnike koji uvijek izgledaju kao da bi mogli biti korisni za priču, a rijetko jesu.
Još nekoliko dobrih naslova je Wesley Addy imao u svojoj karijeri, prije svega TV mreža Sidneyja Lumeta čiji cinizam kao da je stvoren za takvog glumca, tu su i Presuda s Paulom Newmanom, Tora! Tora! Tora!, kao i remek-djelo Seconds Johna Frankenheimera koje se ne smije nikad zaboraviti.
Časno zarađen kruh
Što se privatne strane tiče, od 1966. do smrti 1996. bio je u braku s Celeste Holm koja je njemu bila jedina supruga, a on njoj četvrti muž i posljednji koji nije pola stoljeća mlađi od nje. Bitno je i to da je završio ekonomiju i time se bavio prije glume, pa onda dojam proračunatosti koji je uspijevao odavati i nije iznenađenje, a časnu stranu je pokazao i boreći se u Drugom svjetskom ratu. Nema spora, častan je bio i kruh koji je zaradio glumom, trebao je zaraditi i više.
Bajni epizodist američkog filma o kom se možda pisalo '96. godine posljednji put, ali ništa zato, nije ga fer smetnuti s uma i uvijek je vrijedan primjećivanja, pa bio on u Aldrichovom filmu ili u bilo kom drugom filmu. Robert Wesley Addy.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati