NOVI film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)" izazvao je golemu pozornost javnosti i prije ovotjedne premijere. Film, koji tematizira stradanje djece i drugih žrtava u sustavu logora Jasenovac za vrijeme NDH, premijerno će biti prikazan 2. listopada na otvaranju 53. beogradskog FEST-a.

Radnja je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata, s posebnim naglaskom na sudbine djece s Kozare koja su 1942. odvajana od obitelji i odvođena u logore. Kako stoji na stranici FEST-a, film "kroz isprepletene perspektive žrtava i počinitelja istražuje anatomiju zla". U središtu priče su Srbi, Židovi, Romi i hrvatski antifašisti koji stradaju od ruke osmorice ustaških ubojica.

Scenarij za film, čiji počeci sežu u osamdesete godine prošlog stoljeća, potpisuju Zafranović i Arsen Diklić. U filmu glume brojni poznati glumci iz regije, među kojima su Leon Lučev, Rene Bitorajac, Bojan Navojec, Hana Hegedušić, Milan Marić, Anica Dobra i Predrag Miki Manojlović, a glazbu potpisuje Željko Joksimović. Posebno je zanimanje izazvala Bitorajčeva uloga ustaškog zapovjednika Vjekoslava Maksa Luburića.

Hrvatski glumci ne dolaze na premijeru

Uoči beogradske premijere pojavili su se napisi da hrvatski glumci koji su sudjelovali u filmu neće doći zbog prijetnji ultradesničara, no Rene Bitorajac je to demantirao u izjavi za Danas. "Apsolutno je netočan podatak da mi je bilo tko prijetio kao i da će se srpski glumci s nama iz nekog razloga solidarizirati", rekao je Bitorajac.

Dodao je kako smatra da hrvatski glumci ne žele sudjelovati u "političkoj propagandi" za koju će se, prema njegovim riječima, film iskoristiti.

Njegov kolega Leon Lučev također je za Danas potvrdio da mu nitko nije prijetio. Objasnio je da na premijeru ne dolazi zbog ranije preuzetih obveza, ali je izrazio podršku bojkotu FEST-a.

"Solidaran sam sa filmskom zajednicom u Srbiji koja u ovom trenutku bojkotira Fest. Nisam gledao film, ali vjerujem da je dobar. I da treba biti prikazan u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni… Tema filma, po meni komunicira sa današnjim vremenom i sa svim ljudima koji su ljudskost zamjenili ideologijom", kazao je Lučev.

Informaciju o nedolasku hrvatskih glumaca zbog "prijetnji hrvatskih ultradesničara" prvotno je objavio srbijanski tjednik Vreme. Međutim, čini se da se ni dio beogradskih glumaca neće pojaviti na otvaranju. Iako se navodi da izostaju u znak solidarnosti s hrvatskim kolegama, na društvenim mrežama spominje se i bojkot režima Aleksandra Vučića i festivala koji sponzorira njegovo Ministarstvo kulture.

Manipulacije i žustre rasprave

Kredibilitet projekta narušen je i prije premijere zbog povijesne manipulacije na službenom plakatu filma. Na njemu je kao prikaz srpskih stradalnika iskorištena arhivska fotografija hrvatske obitelji Ivičević iz Drvenika, koja je 1944. pred njemačkom ofenzivom izbjegla u egipatski El Shatt.

Nakon objave foršpana, rasprava se preselila na društvene mreže, gdje se polemizira o povijesnoj vjerodostojnosti i mogućem korištenju filma u dnevnopolitičke svrhe. Korisnici su, primjerice, isticali da Luburić nije nosio crnu uniformu, karakterističnu za Crnu legiju. "Barem im je to Bitorajac mogao reći kad već ne znaju", jedan je od komentara na Redditu.

Rasprava se brzo proširila na pitanje je li riječ o povijesnoj drami ili političkoj propagandi, posebno u kontekstu predstojećih izbora u Srbiji.

"Film je bio snimljen još prije dvije godine, a izmontiran i završen davno prije raspisivanja izvanrednih izbora, tako da ni Lordan, a ni glumci s tim nemaju nikakve veze. A da će ga režim pokušati iskoristiti za dobivanje tzv. patriotskih glasova, u to nema sumnje", napisao je jedan korisnik. Drugi su pak problematizirali to što se prikazivanje ustaških zločina uopće proglašava propagandom.

Zafranović: "Ovo je moj završni udarac"

Sam redatelj svjestan je da će film izazvati kontroverze, što je najavio još 2024. godine.

"Meni je važno da se napravi suvremeni film o vremenu danas, o stanju duha i opasnostima koje se mogu desiti preko noći. Povijest mi služi da pričam o vremenu u kojem živim i mojim strahovima. Govorim o svom narodu koji je u jednom trenutku napravio užasno zlo. Ja sam svjedok, a imam alat koji se zove film i pokušavam da ga upotrijebim da bih rekao: ‘Oprostite u ime mog naroda, svjesni smo toga što smo napravili‘", izjavio je tada Zafranović.

"Dok netko ne klekne u Jasenovcu u ime hrvatske države, nema oprosta. Skidam tu ustašku košulju sa sebe filmom, drugačije ne mogu, jer nisam političar. I stalno ih na to podsjećam, gdje god mogu. Ali, nešto je tu zapelo od 1945. No, ovo je mali prilog u ime tog mog naroda koji me školovao, slao na stipendije, pa red je da mu nešto i vratim. Poslije ovog filma nema dalje, potrošio sam sve i to je moj završni udarac. Film će trajati sto godina, to garantiram!", poručio je redatelj.

Od HAVC-a do Vučića i patrijarha Porfirija

Realizacija filma, koji Zafranović opisuje kao svoj životni projekt, godinama se borila s financiranjem. Redatelj je u više navrata isticao da je projekt redovito prijavljivao na natječaje Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), ali sredstva nikada nije dobio, smatrajući da je riječ o političkim pritiscima. Zbog toga se 2020. otvorenim pismom obratio i premijeru Andreju Plenkoviću, tvrdeći da mu je onemogućen rad u vlastitoj zemlji.

Pomoć je na kraju stigla iz Srbije i Republike Srpske. Filmski centar Srbije (FCS) za film je izdvojio 255 tisuća eura.

"Manje-više u cijeloj Europi stanje je takvo da nema više producenata koji financiraju filmove, već sve financira država pa je to prava bitka u kojoj je teško proći ako nisi uz vlast. Vučja jama u koju se baci komad mesa na koji svi navale. Tko je bliži, taj i mazne. Ovo što sam dobio od FCS-a nekih je 10 posto od financija potrebnih za film i sad mi slijedi jedno dugotrajno i mučno traganje za daljnjim izvorima", pojasnio je Zafranović.

Vlada Republike Srpske je 2021. za projekt izdvojila 200.000 KM (oko 102.000 eura), a podršku je dao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije. On je na svom Instagramu pozvao sve koji mogu da pomognu snimanje, navodeći da je tema Jasenovca "jedna od vječnih umjetničkih tema koja nikada neće biti do kraja iscrpljena".

Dan nakon beogradske premijere, film će biti prikazan i u Banjoj Luci. Pomoćnica ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković ocijenila je da je riječ o iznimno važnom događaju za cijeli srpski narod.

"Film se bavi jednom od najbolnijih i najosjetljivijih tema u našoj povijesti, o stradanju našeg naroda u koncentracijskom logoru Јasenovac. Moramo se baviti temom stradanja srpskog naroda i njegovati kulturu sjećanja", poručila je. Zagrebačka publika film bi trebala vidjeti u sklopu idućeg Subversive Film Festivala.