Zbog gotovo potpune cenzure medija u Srbiji i nemogućnosti građana Srbije da se o ovoj temi potpuno i istinito informiraju te izvjesne mogućnosti da se tema zataška, Index će je pratiti izrazito intenzivno. Ako imate važna saznanja vezana uz tragediju u Novom Sadu, javite nam se na desk@index.hr. Sve članke o ovoj temi možete pratiti i na Index.hr aplikaciji pod tagom Novi Sad.

"Zbog začepljenih slivnika i odvodnih vertikala dolazi do nakupljanja vode na krovu, što uzrokuje curenje i prelijevanje, vidljivo na vijencima i stropovima unutar objekta." Ova rečenica iz tzv. Glavne sveske, dokumenta koji opisuje projekte predviđene za rekonstrukciju pruge Beograd-Subotica, opisuje problem krova na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, na kojem je u padu nadstrešnice u petak poginulo 14 ljudi, te potrebu za njegovom sanacijom, navodi Forbes Srbija.

Jesu li sajle i beton oštećeni zbog vode?

Nakupljanje vode, možda i desetljećima, otvara pitanje je li to utjecalo na sajle koje drže nadstrešnicu te dovelo do korozije i oslabljenja materijala. Moguće je da je voda također doprinijela propadanju betona na krovu, na koji su sajle pričvršćene. Istraga bi trebala odgovoriti na ova pitanja i utvrditi je li upravo to razlog zbog kojeg je nadstrešnica pala.

Također se postavlja pitanje je li nadstrešnica mogla izdržati dodatnu metalno-staklenu konstrukciju postavljenu radi zatvaranja otvorenih dijelova. Može li dio problema biti i u izgradnji galerije unutar zgrade? Bivši nadzornik Zoran Đajić izjavio je za televiziju N1 kako je prilikom skidanja dijelova fasade primijetio loše stanje betona.

"Da su tada uklonjene te ploče, možda bi se vidjelo da podloga nije dobra i možda bi se uočilo da su sajle korodirale", rekao je Đajić. "Možete zamisliti u kakvom je stanju bio taj beton. Možda su sajle popustile zbog korozije, ili zato što beton više nije mogao izdržati. Naravno, utvrdit će se što je popustilo - sajle ili beton", zaključuje Đajić.

Je li nadstrešnica bila dio rekonstrukcije?

Predstavnici vlasti naglašavaju kako nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije, što prema njima potvrđuje građevinska dozvola. No u Glavnoj svesci, a riječ je o pojmu koji se koristi u tehničkoj dokumentaciji u Srbiji i odnosio se na ključni dio glavnog projekta, stoji da je objekt stanice "u konstruktivnom smislu u dobrom stanju" te da "vizualnim pregledom nisu primijećena oštećenja koja bi ugrozila stabilnost". Međutim, odmah ispod toga napominje se kako je fasada oštećena zbog atmosferskih i mehaničkih utjecaja, zbog čega su se na nekim mjestima odvojile kamene ploče i malter. Može li to biti razlog prodiranja vode i dodatnog oštećenja?

U Glavnoj svesci također stoji da su zbog oštećenja na fasadi, krovu i unutrašnjosti potrebne intervencije, uključujući sanaciju ravnih krovova. Otvara se pitanje je li, prilikom sanacije krova, provjereno stanje betona i sajli ili je sanacija krova uključivala samo zaštitu od prodora vode. Na društvenim mrežama pojavile su se slike i snimke koji potvrđuju da su radovi na nadstrešnici doista izvođeni.

Estetski zahvati

Jedino Ministarstvo građevinarstva može razjasniti nedoumice objavom detaljnih projekata i opisa radova. Građevinska dozvola predviđa rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju stanice u Novom Sadu. Nadstrešnica koja se urušila sastavni je dio zgrade i nalazi se na istoj parceli, no radovi na njoj su se, prema dostupnim informacijama, ograničili na estetske zahvate, bez zadiranja u konstrukciju.

U dostupnoj dokumentaciji nalazi se projekt označen kao "Projekt arhitekture rekonstrukcije, dogradnje i adaptacije zgrade stanice u Novom Sadu". Svi radovi na zgradi, pa i na urušenoj nadstrešnici, trebali bi biti zabilježeni u tom dokumentu, ali sve dok Ministarstvo ne objavi projekte, javnost može samo nagađati.

Što je s drugom nadstrešnicom?

Pojavila se i konfuzija oko projekta označenog kao "Projekt arhitekture rekonstrukcije, dogradnje i adaptacije pothodnika i nadstrešnice na stanici u Novom Sadu". Na društvenim mrežama to se često prikazuje kao dokaz o projektu za urušenu nadstrešnicu, no zapravo je riječ o pothodniku koji vodi iz zgrade na perone. Nadstrešnica spomenuta u tom projektu štiti pothodnik, a ne ulaz u staničnu zgradu. U Glavnoj svesci navodi se i rušenje postojećih nadstrešnica na peronima te izgradnja novih.

Puna transparentnost Ministarstva i objava projekata, piše Forbes Srbija, nužna je i zbog složenih promjena u katastarskim oznakama parcela. Željeznička stanica Novi Sad smještena je na tri parcele - 10607, 10608 (na kojoj se nalazi ulaz, čekaonica i nadstrešnica koja je pala) i 10609. Peroni se nalaze na susjednoj parceli, koja je prvotno bila označena kao 10592/3. Forbes Srbija potvrđuje da je parcela izmijenjena u novu oznaku, 10592/4. Takve promjene otežavaju praćenje radova, čime se dodatno naglašava potreba za objavom projekata.

Je li zgrada formalno završena?

Iako su pojedinci tvrdili kako je građevinska dozvola za stanicu uklonjena iz sustava, provjerom je utvrđeno da to nije točno. Rekonstrukcija stanice dio je šire građevinske dozvole za cijelu prugu Beograd-Subotica, koja i dalje stoji u evidenciji CEOP-a. No, u toj evidenciji nije zabilježena uporabna dozvola za novu stanicu u Novom Sadu, što bi značilo da će ona biti izdana tek kada cijeli projekt bude završen.

Prema dostupnim informacijama, prijavljeni su završeni radovi na parceli gdje su peroni, ali ne i na parceli 10608, na kojoj se nalazi stanična zgrada. Je li zgrada formalno još uvijek u fazi rekonstrukcije? Jesu li zbog njenog statusa kao zaštićenog kulturnog dobra potrebne dodatne dozvole ili prijave? To su neka od pitanja koja još nemaju odgovor, a za njihovo razjašnjenje Forbes Srbija poziva nadležne da objave sve relevantne projekte.

Na nadstrešnicu dodana metalno-staklena konstrukcija

Kao što se može iščitati iz dostupnih informacija, nadstrešnica nije bila formalni dio rekonstrukcije u smislu obnove konstrukcije, ali je njen izgled promijenjen dodatkom metalno-staklene konstrukcije. Iako je obnovljen izgled, nije bilo zahvata u strukturi, no ostaje pitanje je li ta dodatna konstrukcija imala ulogu u urušavanju.

U konačnici, relevantni organi moraju razjasniti sve aspekte – je li nadstrešnica trebala biti dio rekonstrukcije ili ne. Ako nije bila dio rekonstrukcije, zašto nije bila uključena, a ako jest, zašto se urušila. Čak i ako su radovi uključivali samo kozmetičke zahvate, dodavanje metalno-staklene konstrukcije trebalo je biti evidentirano u projektnoj dokumentaciji.

Kod rekonstrukcije objekata pod zaštitom kulturnih i povijesnih zavoda, najčešće se ne dopuštaju promjene gabarita, dograđivanje, rušenje ili izmjene izgleda. Kako je onda dozvoljeno postavljanje nove metalno-staklene konstrukcije na nadstrešnicu? Je li ona uopće bila odobrena?

Zavod za zaštitu spomenika kulture Novog Sada jučer je naveo da je precizirao kako nadstrešnicu iznad glavnog ulaza treba sanirati, no nije spomenuo dodatnu metalno-staklenu konstrukciju.