Foto: Boris Ljubičić/123rf

VLADA i Hrvatska narodna banka počele su danas pripremati javnost na uvođenje eura umjesto kune. Hrvatska je visoko eurizirana država i nestankom kune ne bi se mnogo toga promijenilo – ionako mnogo toga računamo u eurima, a ne u kunama. No postoji strah od zamjene nacionalne valute europskom. Strah da će cijene postati eurske, a plaće ostati kunske.

>> UVOĐENJE EURA Guverner HNB-a citirao Dylana: "Ne možete izgubiti ono što nemate"

Svaka država može birati izgled kovanica

"Ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati", tvrdi Andrej Plenković, predsjednik vlade. I dok vlada i HNB brinu o tome kako će građane uvjeriti da je euro bolja valuta od kune, drugi već godinama razmišljaju kako euro napraviti ljepšim od kuna i lipa. Barem u kovanicama. Naime, svaka zemlja Eurozone ima pravo na kovanicama centa i eura otisnuti vlastite nacionalne simbole. Nešto za što misli da ih najbolje predstavlja. Nijemci tako, između ostalog, imaju Brandenburška vrata i orla s grba, a Grci umjetnički prikaz silovanja Europe. Starogrčka mitologija priča o prekrasnoj feničkoj princezi, po kojoj je naš kontinent dobio ime, koju je silovao Zeus pretvorivši se u moćnog bijelog bika. Možda nije najbolja ideja za kovanicu, ali je brutalno iskreno pokazalo odnos Grka prema novcu.

Kovanice samo kao pomoć u nastavi prirode

Proslavljeni hrvatski dizajner Boris Ljubičić izradio je idejna rješenja za hrvatske kovanice eura.
“Hrvatski kovani novac danas ima raritetnu lokalnu floru i faunu. Ovaj način promišljanja možda može pomoći djeci u osnovnoj školi kod takozvanih prirodnih predmeta, odraslima je to samo memorija vrijednosti ako nisu sigurni u broj na aversu, kao medvjed, riba, ptica, lišće... Da bi Hrvatska u novom okruženju i komunikaciji s Europom, a preko njene valute i s cijelim svijetom, utvrdila svoj identitet, potrebno je jasno i nedvosmisleno odrediti njen suvremeni dizajn koji ju čini jedinstvenom, izdvojivom i originalnom”, smatra Ljubičić. U skladu s time predložio je i svoje rješenje za izgled kovanica. Modernije i ljepše od povijesnog i biološkog pristupa koji smo dobili devedesetih.

Moderni dizajn za moderni hrvatski identitet

Ljubičić za kovanicu od 2 eura predlaže elementarnu zastavu s kvadratnim poljima različite vizualne tamnoće (kao crven-bijeli-plavi) u vijorenju, za 1 euro spiralno formirane kvadrate koji rastu ili se približavaju kao dinamizirani hrvatski grb, za 50 centi Zagreb s vizurom koja potvrđuje kršćanstvo (katedrala), povijest (kralj Tomislav) i kulturu (Umjetnički paviljon) uključene u dva kvadratna polja, za 20 centi Dubrovnik, hrvatski i europski biser ispisan ili dizajniran kao logo u formi svojih prekrasnih zidina i jezgrom kvadrata, a za 10 centi dva kvadratića kao vizual osnovnog hrvatskog obilježja koji bismo kao minimum trebali uvijek isticati i na gospodarskim projektima.
“Moja rješenja vjerojatno nikoga ne zanimaju. Vjerojatno će oni koji o tome odlučuju na kovanicu staviti neku Meštrovićevu skulpturu i biti time zadovoljni. Međutim, to nije dizajn”, rekao je Ljubičić za Index.